SUKOB OKO POZNATE BARANJSKE PUSTARE

Ako Bilje ne prihvati sporazumno uređenje granica, odlučit će Vlada

Načelnik Općine Kneževi Vinogradi Deneš Šoja i Općinsko vijeće potaknuli su inicijativu za promjenu granica općina Kneževi Vinogradi i Bilje. Cilj inicijative je izdvajanje naselja Zlatna Greda iz biljske i pripajanje kneževovinogradskoj općini.

– Zlatna Greda nalazi se u katastarskoj općini Kneževi Vinogradi i ni jednim svojim dijelom ne graniči s općinom Bilje. Stoga je svojevrsna enklava općine Bilje u našoj općini – obrazlaže inicijativu Šoja, dodajući kako je Zlatna Greda s ostatkom svijeta prometno povezana isključivo pristupnim putem – županijskom cestom koja se nalazi na području općine Kneževi Vinogradi i spaja se na lokalnu cestu. Tvrdi kako je tamošnja infrastruktura zapravo dio projekta njegove općine, na čijem se području nalazi i okolno poljoprivredno, te šumsko zemljište.

– Sukladno svemu navedenom, smatramo da je u vrijedećem Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH učinjena pogreška, koju ovom inicijativom želimo ispraviti – kaže Šoja. Odlazeći korak dalje, navodi kako je razgovarao s akterima “krojenja lokalnih granica” iz 1993. godine, te kako mu nitko od njih nije dao suvisli razlog zbog čega je Zlatna Greda svrstana na područje općine Bilje. Pribavit će, nastavlja, mišljenje Županijske skupštine i stanovnika Zlatne Grede, a ako Općina Bilje ne prihvati sporazumno uređenje granica, na temelju očitovanja, prijedlog će podnijeti Vladi RH. Biljani za ovu inicijativu, naravno, ne žele niti čuti.

– Obrazloženje da je Zlatna Greda katastarski na području Kneževih Vinograda ne vrijedi. Ako je to mjerilo, onda bi Mece i dio Darde mogli biti prebačeni u našu općinu – tvrdi biljski načelnik Željko Cickaj, naglašavajući kako je naselje oduvijek bilo vezano uz Bilje, gdje je mnogo tamošnjeg bivšeg stanovništva u konačnici i preselilo.

– Načelnika Šoju Zlatna Greda nije zanimala dok se o njoj nije pročulo i dok posredovanjem Zelenih Osijek u nju nisu počela milijunska ulaganja – ističe, negodujući zbog činjenice što ga nije pitao za mišljenje.

Cickaj je svjestan Šojina utjecaja kao saborskog zastupnika, ali će učiniti sve da do promjena granica ne dođe. Priprema, podvlači, materijale koje će ovih dana objaviti, a za mišljenje će upitati i biljsku oporbu.

Zaštićeno kulturno dobro

Podsjetimo, Zeleni Osijek su inicirali, a Ministarstvo kulture donijelo rješenje kojim se pustari Zlatna Greda dodjeljuje svojstvo kulturnog dobra, čime je upisana u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara i postala, ako ne jedina, onda među rijetkim zaštićenim hrvatskim pustarama.

Pustara nastala 1870.

Zlatna Greda (mađ. Bokroshat) nastala je 1870. godine kao dio Beljskog vlastelinstva. Imala je školu, trgovinu, nogometno igralište… Za razliku od ostalih baranjskih pustara, 1953. godine ulazi u sustav lovno-šumskog gazdinstva Jelen. Svojevremeno su se u njoj izrađivali oprema za potrebe lovačkih kuća i lovno-tehničke građevine kao što su čeke, hranilišta i hvataljke, ali i fijakeri, lovačka kola, te slično. Od jednog dijela pustare Zeleni Osijek napravili su pravi mali raj na zemlji, a zahvaljujući njima, za Zlatnu Gredu čulo se diljem svijeta. Sukladno posljednjem popisu stanovništva, tamo živi pet osoba.

Ivica Getto/Glas Slavonije

Website Apps