VRIJEDAN NALAZ

19. rujna 2013.

 

Dok je orao njivu Ištvan Paliž iz Bilja, inače veliki ljubitelj starina i prirode, pronašao je kameni spomenik u obliku valjka. O tome je odmah obavijestio Muzej Slavonije.

Izlaskom na teren arheolozi su prepoznali da je riječ o vrlo vrijednom i rijetkom miljokazu na trasi rimske ceste, koja je vodila od Murse (Osijek) do Aquincuma (Budimpešta). Prebacivanje teškog kamenog spomenika organizirali su arheolozi Tomislav Hršak i Domagoj Dujmić. Arheologinja Mirna Crnković preliminarno je determinirala natpis na miljokazu, nastarijem do sada, koji je pohranjen u Muzeju Slavonije u Zbirci kamenih spomenika, čija je voditeljica Slavica Filipović.

– Miljokazi pripadaju skupini rimskih javnih natpisa povezanih s cestogradnjom. Na području Osijeka i okolice do sada su pronađena četiri spomenika ove vrste od kojih je samo jedan sačuvan i nalazi se u lapidariju Muzeja Slavonije. Na ovom spomeniku očuvan je čitljivi natpis, ali s namjerno izbrisanim imenom cara koji je bio osuđen na brisanje uspomene kako bi njegova vladavina pala u zaborav. Pretpostavljamo da se radi o rimskom caru Karakali, najstarijem sinu Septimija Severa i Julije Domne, kaže voditeljica Filipović.

Arheologinja Mirna Crnković dodaje da je taj car u rimskoj povijesti okarakteriziran kao okrutni tiranin koji je želio vladati svijetom, ali i kao veliki graditelj nakon barbarskih naleta. “O tome nam svjedoči ranije pronađen natpis o obnovi rimskoga mosta iz Murse koji također datira iz Karakalinog razdoblja i kojega je on, zbog trošnosti, dao obnoviti. Prema značajkama na natpisu, izbrisanim imenom cara i spominjanju obnove miljokaza, ovaj spomenik povezujemo s vladavinom ovoga rimskoga cara te se može datirati u razdoblje od 205. do 208. godine”, kaže arheologinja Crnković.

Na natpisu je također istaknuto kako je spomenik bio postavljen na 159 rimskih milja od Aquincuma, a jedna rimska milja iznosi oko 1.480 metara. Nakon čišćenja miljokaza slijedi znanstvena analiza natpisa, koja će proširiti dosadašnje spoznaje o provinciji Panoniji i koloniji Mursi. V.Latinović

Website Apps