Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir i Centar za kulturu Grada Belog Manastira: organiziraju pigodnu svečanost u prigodi obilježavanja 30. obljetnice osnutka Zavoda za baranjsku povjesnicu. Srijeda, 21. svibnja, u 12 sati i 30 minuta, u Velikoj vijećnici Gada Belog Manstira.

 

Na svečanosti će se dodijeliti javna priznajna najzaslužnijim udrugama, ustanovama, institucijama i pojedincima za njihov doprinos opstojnosti Zavoda za baranjsku povjesnicu kroz minula tri desetljeća. U svečanom programu sudjeluju učenici i Zbor Umjetničke škole Beli Manastir. Sastavni dio svečanosti je i likovna instalacija gradskog slikara Andrije Bošnjaka na temu: STOLJEĆE OD PRVOGA SVJETSKOG RATA (1914.-2014)                            zavod-za-baranjsku-povjesnicu-pozivnica.jpg

O POVIJESTI ZAVODA

Počeci regionalne historiografije u Baranji vezani su uz razvitak muzejskih zbirki, arhiva i galerija (u Zmajevcu, Topolju, Lugu, Kneževu, Vardarcu, Kneževim Vinogradima, Batini, Dardi, Bilju, Bolmanu i drugdje) u kojima su povjesničari predstavljali jezgru stručnih kadrova. Oni su rezultate svojih historiografskih istraživanja ponajprije objavljivali u različitim časopisima vezanim uz svoju djelatnost, posebnim svescima i vlastitom povijesnom časopisu – povećalo za povijest i prosudbe o povijesnoj zbilji, a od 2012. Zavod izdaje i drugi svoj časopis,  za književnost i prosudbe o književnosti i kulturu – ‘baranjsko SLOVO’.zavod-za-baranjsku-povjesnicu-skup.jpg U prvom desetljeću (1984.-1994.) djelovanja istraživala se ponajviše povijest radničkog pokreta, dijela Drugoga svjetskog rata, razdoblje građanskog društva i neka pitanja gospodarskog razvitka, regionalne historiografije i slično. Program rada odnosi se na zadaće istraživanja prošlosti dijela istočne Hrvatske (Baranje).
Temeljna zadaća Zavoda za baranjsku povjesnicu istraživačka je djelatnost iz područja povijesnih i pomoćnih povijesnih znanosti. Istraživanja ponajprije obuhvaćaju povijest hrvatskog društva, kulture i naroda (s naglaskom na područje Baranje) te tijek vremena, povijest susjednih naroda s kojima smo u prošlosti dijelili zajedničku povijest, ali i sudbinu (prije svih Mađarska, Austrija, Bosna i Hegcegovina, Vojvodina …). Poštujući posebnosti vlastite sredine pokušavamo produktivnom i smislenom, razboritom razmjenom ideja s znanstvenicima iz Domovine i inozemstva pratiti svjetska kretanja u povijesnoj zbilji.Rezultate istraživanja Zavod za baranjsku povjesnicu kao i do sada objavljivati  će u knjigama te domaćim i inozemnim časopisima, zbornicima i drugim publikacijama, čime ćemo postići zavidnu količinu izdanih naslova. U jednu od važnijih djelatnosti ubraja se suradnja s domaćim i inozemnim  srodnim institucijama: muzejima, arhivima, knjižnicama, osnovnim školama, srednjim i učiteljskim školama te sveučilištima u Osijeku, Zagrebu, Zadru,  Tuzli, Sarajevu, Novom Sadu, Somboru, Budimpešti, Beču, Pečuhu, Baji, Szegedu, poglavito s područja povijesne znanosti. Zavod za baranjsku povjesnicu surađuje sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvom kulture Repubklike Hrvatske kao i Agencijom za odgoj i obrazovanje  Osijek. Zavod za baranjsku povjesnicu organizira znanstvene i stručne skupove, tribine te promocije knjiga, zbornika, monografija i drugih publikacija.zavod-za-baranjsku-povjesnicu-trianon.jpg Zavod za baranjsku povjesnicu razvija i intenzivnu suradnju s inozemnim znanstveno-istraživačkim i ostalim ustanovama, organizacijama, udrugama i pojedincima, istaknutim znanstvenicima uz Domovine i inozemstva.Naša su izdanja zavičajna i problematiziraju Baranju u povijesnoj i kulturološkoj odrednici. Teme su zanimljive, ali i zanosne – kao plod uzbudljivih  istraživačkih avantura – uvijek blisko utkane u sve vidove života. Vjerujte, tko se jednom počne baviti s znanošću, tko u njoj nađe ljepotu i strast – avanturu i igru, kao što se često i djeca igraju, kao što je to slučaj s našim Zavodom,  taj ostaje uz nju vezan cijeloga života! Tako smo 19. i 20. rujna 1987. održali Prvi stručni skup ‘Dani povijesti Baranje’.  Dalje, 17. i 18. rujna 1998. u Kneževu smo održali znanstveni forum s međunarodnim sudjelovanjem ‘Stoljeća opstojnosti, od Savojskog do modernog ‘Belja’ u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti Zavodom za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Državnim arhivom Osijek; a u Belom Manastiru znanstveni kolokvij s međunarodim sudjelovanjem ‘Baranjsko srednjovjekovlje’ 28. svibnja 2003. u suradni s Filozofskim fakultetom Osijek; znanstveni kolovij ‘Život i djelo jezikoslovca i profesora Stjepana Sekereša’, 8. lipnja 2006. u suradnji s Filozofskim fakultetom Osijek; te znanstveni kolovij s međunarodnim sudjelovanjem iste godine povodom 480. obljetnice znamenite Mohačke bitke – ‘Mohačka pogibelj 1526.-2006.’ – 29. kolovoza 2006.; također, u suradnji s Filozofskim fakultetom Osijek; 16. lipnja 2011. znanstveni kolokvij s međunarodnim sudjelovanjem  Trianon – dodiri i približavanja: povijesna zbilja na raskrižju vjerodostojnosti u suradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, a 3. i 4. travnja 2013. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem ‘Beli Manastir u prošlosti i sadašnjosti’ s istim Fakultetom te Udrugom povjesničara Salvonije i Baraje Osijek i Centrom za kulturu Grada Belog Manastira.Nadalje, treba kazati kao je vrlo važna znastveno-istraživačka djelatnost čiji rezultati daju doprinos razvoju zavičajne, ali i hrvatske historiografije, pa i šire. Bez  euforičnosti, često nazočne prigodom različitih obljetnica, možemo tvrditi da nije samo u pitanju rast kvalitete historiorafske ‘proizvodnje’ nego i otvaranje novih putova i perspektiva koje samo mogu ojačati zasada relativno slabu društvenu funkciju povijesne znanosti u našem zavičaju. Valja pripomenuti da je Zavod za baranjsku povjesnicu svojim izdanjima zapravo postavio na ‘dnevni red’ istraživanja uz mnoga nova pitanja koja zacijelo zahtijevaju kako upornost samih istraživača tako i sane institucije. Posebno treba istaknuti usmjerenje prema gospodarskoj povijesti zavičaja koja je uvelike još uvijek nedostatno istražena, iako se mora priznati bilo je pokušaja njenog oblikovanja.Prihvatimo li činjeniucu kako je upravo Zavod u protekla tri desetljeća imao znakovita i značajna dostignuća, poglavito na polju nakladništva koje dnosi razičite sveske, a ponajviše one s temeljnim povijesnim sadržajem.Možda  je važno kazati da je Zavod izdao različita izdanja, a vezano za pojedina razdoblja povijesnoga tijeka. Kažimo samo one najkarakterističnije:Škole Belja, 1987., SPOMENICA,  1987., Kocka je bačena, 1988., Pečat Trianona, 1996., Na vratima naroda, na granici svjetova, 1999., Osmanski pečat, 2001., Prostor šutnje (vremenu usprkos!), 2002., 50 godina nogometa u Baranji, 2005., Dragulj Panonije, 2008., Poveznice obzorja (povijest u doticaju), 2009., Čarolija kazališta, 2010., Nešto malo o našoj Baranji, 2010., Crna svitanja (okvir za baranjske ratne slike 1991. i dalje), 2011., Zbornik radova znanstvenog kolokvija Život i djelo jezikoslovca Stjepana Sekereša, 2011., Osmanska Baranja, 2013. te književne biblioteke: Odron vemena, 2002., Priče iz Petarde, 2004., Zemlja nerođenih (roman), 2005.,  Čuvari sjećanja, 2006., Baranjski rječnik šokačkog narječja, 2001., i mnoga druga.U planu je pokretanje nove  biblioteke u okviru povijesnih istraživanja Baranje – Bibliotheca Croatica: Baranyensia čija će temeljna zadaća biti objaviti povijesnu nizalicu od najstarije poznatih razdoblja do suvremenosti.
/pripremio Davorin Taslidžić/

baranja.hr/I.A.

 

Previous Post
«
Website Apps