O podzastupljenosti pripadnika mađarske nacionalne manjine kao zaposlenika u baranjskim jedinicama lokalne samuoprave pričao je jučer na konferenciji za novinare Šandor Juhas, saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine i predsjednik SMU-a.

– Analizirajući stanje zaposlenosti pripadnika mađarske nacionalne manjine u baranjskim općinama i gradu Belom Manastiru, došli smo do poražavujućih rezultata. U svim općinama, osim općine Kneževi Vinogradi, podzastupljenost je Mađara. U Bilju, primjerice, nema ni jednog čovjeka koji govori mađarski jezik, a samo se jedna osoba deklarirala kao Mađarica, ali ona ne govori mađarski. Od 17 zaposlenika u belomanstirskoj gradskoj upravi nema ni jednog Mađara, kao ni u Dardi, odosno Petlovcu. U Dražu, pak, koja je treća po velični aglomeracija Mađara u Baranji, samo je jedna deklarirana Mađarica, ali ni ona ne govori mađarski jezik, iako je predstavnica mađarske nacionalne manjine u Županijskoj skupštini – tvrdi Juhas, naglašavajući kako je zastupljenost Mađara daleko ispod onoga što propisuje zakon, koji kaže da u slučaju zastupljenosti veće od 15 posto pripadnici manjina moraju biti proporcionalno zastupljeni. U Baranji je, naime, 5880 pripadnika mađarske nacionalne manjine, dakle više od 15 posto stanovništva, što je, prema Juhasu, sasvim dovoljan razlog da Mađari budu zastupljeni u jedinicama lokalne samouprave. Svjestan je, kaže, da Baranja nije jedinica lokalne samouprave, pa je zakonski sve ”čisto”, ali je regija između Dunava, Drave i Mađarske gospodarska, društvena i civilizacijska cjelina te stoga na sve treba drukčije gledati. Cijelu priču uspoređuje s Istrom, gdje živi samo šest posto Talijana, ali je na poluotoku nezamisliv rad jedinica lokalne samouprave bez talijanskog jezika i pisma.

– Kamo god odete, Baranja se povezuje s Mađarima. Gosti dolaze na mađarski riblji paprikaš ili kupiti mađarsku papriku, svraćaju do vinskih podruma u vlasništvu Mađara, ali kada Mađare treba zaposliti, nema ih nigdje – ističe Juhas.

Ivica GETTO
Website Apps