POKLADNO MASKIRANJE U BARANJSKOM PETROVOM SELU
Lipe buše
U lipe buše spremale su se djevojke, momci, mlade žene i muškarci, a njima se znao potajno pridružiti i pokoji stariji . Ophodile su selom nedjeljom i ponedjeljkom,tj prvi i drugi dan.U Baranjskom Petrovom Selu lipe buše oblače svoje ili ruho suprotnog spola, ali se uvik opravu lipo . Obuku najsvečanije ruho, a pojedine odjevne dijelove, uključujući i oglavlja, usklade prema strogim tradicijskim propisima. Lica narumene i pokriju providnim maramama od tila kopranima. Koje nose mušku odjeću, šešire obilato nakite dijelovima ženskog oglavlja podmitaljkama i dronjcima. Lipe buše nisu nosile vuneno ruho, spremale su se u sve vrste svečanih rubina brižno ih čuvajući od blata, ali su vjerojatno upravo zbog toga najradije odijevale svilene ili baršunske suknje, odnosno lače, a umjesto papuča cipele ili čizme. U lipe buše spadaju i konjanici – muškarci koji su u skupinama jahali selom. U rukama su nosili sablje, a bili su odjeveni u najsvečanije ruho – svilene košulje, lače šikovima i čizme. Lice nisu uvijek zastirali maramama kopranima.
Strašne buše
U strašne buše spremali su se samo muškarci, najčešće stariji momci i veseljaci. Pratili su povorku lipih buša. Njihov je izgled posvuda u Baranji bio sličan. Bijele gaće oplatnjare od grubog domaćeg tkanja napunili bi slamom, stegnuli obojcima i opancima kajišarima, a na tijelo bi navukli velike kožuve izvrnuvši runo prema van. Poneki su bili u čohanim kabanicama srdomama. Opasali bi se remenjem, lancima ili užima od rogoza na koje bi povješali zvonca klepke. Glavu bi pokrili velikim izvrnutim šubarama. Lice je bilo zakrabuljeno krpama od domaćeg platna s iscrtanim životinjskim izrazom lica, a u podunavskim selima koristila se i drvena obrazina s drvenim ili životinjskim rogovima bušalo, larfa. U rukama bi nosili drvene sablje, štapove ćule, vile, kastrole, škrebetala ili kravlje rogove, a oko vrata vijence crvene paprike ili bijelog luka. Među strašnim bušama se pojavljuju i specifični likovi bez nekog posebnog naziva – čovjek oblijepljen perjem po licu ili opleten slamom po čitavom tijelu. U Torjancima su i strašni buše znali jahati na konjima.
Vrijeme je u baranjska sela donijelo neminovne promjene u način prerušavanja i maskiranja pokladnih ophodara. Kada više nije bila u svakodnevnoj uporabi, narodna je nošnja izgleda postala kostimom lipih buša. No, tada se počinju upotrebljavati najsvečaniji komadi ruha složeni prema standardnim tradicijskim pravilima. U Duboševici je 1967. godine mjesno kulturno-umjetničko društvo čak upriličilo izbor najljepše nošnje . Skupinu lijepih buša u Donjem Semartinu 1953. je godine umjesto gajdaša pratio harmonikaš. Male buše danas budu kostimirane kao i djeca u gradu.
Istraživanja 1999. i 2000. godine u Duboševici i Baranjskom Petrovom Selu potvrđuju da su se u baranjskim pokladnim običajima sačuvali mnogi arhaični tradicijski elementi (strašni buše u kožuvima i larfama, lipe buše, likovi bačkih Šokica), neki su samo dobili novu ratnu i poratnu ikonografiju, a u pojedinima prepoznajemo pokladne tradicije pridošle iz drugih sredina (spaljivanje lutke karnevala).
12.2.2015. četvrtak, okupljanje DJEČJIH BUŠA iz sela i područja cijele Općine u 16 sati kod crkve, slijedi mimohod kroz selo, dolazak u salu gdje će biti pripremljen domjenak uz glazbu prilagođenu djeci.
16.2.2015. ponediljak, MASKEMBAL u 20 sati u sali uz
sastav “Grana i prijatelji”.
Donacija je 15 kuna te uz dobivenu ulaznicu imate pravo na porciju graha.
Dođite i ludo se zabavimo!
Baranja.hr I-Lovaković