Sukladno prijavama (i željama) baranjskih općina, u javnim je radovima ovog mjeseca trebalo početi raditi 800-tinjak duže vremena nezaposlenih osoba. Njihov je šestomjesečni društveno koristan rad u stopostotnom iznosu trebala financirati država, i to s minimalnom plaćom od približno 2300 kuna mjesečno. Sve skupa bila je, tvrde općinski čelnici, zamalo gotova stvar, ali se u međuvremenu mnogo toga promijenilo. Naime, za baranjske načelnike nejasnom odlukom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje javnim će radovima, navodno, pristupiti samo nešto više od osmine onih koje su općine prijavile. Kako saznajemo, za područje Osječko-baranjske županije predviđeno je angažiranje samo 1115 nezaposlenih osoba, od kojih bi ih u Baranji trebalo početi raditi nešto više od 100-tinjak.
– Prema programu za dugoročno nezaposlene, posao u javnim radovima trebalo je dobiti 85 osoba, te posredovanjem jedne romske udruge iz Belog Manastira njih 20-ak, svi s područja općine Popovac. No usmeno smo obaviješteni da ih se u javne radove može uključiti samo 10, dok za Rome još uvijek nema nikakvog očitovanja nadležnih – kaže Zoran Kontak, načelnik općine Popovac, naglašavajući kako je nakon te informacije ostao šokiran.
Tvrdi kako općina ima veliku potrebu za takvom vrstom posla budući da su u komunalnom pogonu zaposlene samo tri osobe, koje ne stižu obaviti sve planirano. Pita se koga odbiti jer postoji najmanje 30-ak obitelji čiji su članovi nezaposleni. Općinski čelnici još uvijek razmišljaju hoće li uopće prihvatiti odluku o samo 10 sudionika javnih radova ili će se potpuno zahvaliti HZZ-u. Nije mu jasno kako je moguće da je u vrijeme najveće krize, 2013. godine, u javnim radovima, koje je tada također financirala država, sudjelovalo 70-ak ljudi, a sada im je broj naglo smanjen.
“Panika” je i u drugim baranjskim općinama. Načelnik općine Darda, Anto Vukoje, kaže kako je početkom godine od 430 prijavljenih HZZ odobrio zapošljavanje njih 120, ali su prije nekoliko dana dobili informaciju kako raditi može samo 15 osoba.
– To je sramotno – kratko komentira Vukoje, napominjući kako je svakom potencijalnom sudioniku javnih radova potrebna svaka kuna, a ne lažna obećanja. To više što je, tvrde načelnici, dio njih odustao od odlaska trbuhom za kruhom na, primjerice, jadransku obalu, upravo zbog očekivanja javnih radova.
I načelnik općine Bilje, Željko Cickaj, iznenađen je ovom odlukom. U njegovoj općini, nakon prve odbijenice, odlučeno je da potrebu spuste na 65 osoba, a na kraju im je, kaže, telefonski javljeno kako mogu angažirati 20 ljudi.
Ni u Belom Manastiru ne mogu sa sigurnošću tvrditi koliko će od 60 prijavljenih osoba raditi, a kako ističe dogradonačelnik Predrag Stojanović, jasniju će sliku imati početkom idućeg tjedna. Sve skupa je, kaže, za razliku od proteklih godina, postavljeno naglavce.
Na novinarski upit, iz HZZ-a poslali su odgovor kako se mjere aktivne politike zapošljavanja provode na temelju Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH za razdoblje od 2015. do 2017. godine, koje je usvojila Vlada. Tvrde kako prednost imaju projekti iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša te održavanja i komunalnih radova.
– Za mjeru javni rad planiran je obuhvat od ukupno 9096 osoba, od kojih 2250 mladih nezaposlenih osoba, 1602 nezaposlene osobe starije od 50 godine, 896 nezaposlenih osoba s invaliditetom te 3548 dugotrajno nezaposlenih osoba – kažu, napominjući kako su, sukladno navedenom definiranom ukupnom obuhvatu osoba ovom mjerom, izradili plan za svaki područni ured, uzimajući u obzir situaciju na lokalnom tržištu rada, odnosno prosječan broj nezaposlenih osoba na pojedinom području.