Na današnji dan

14. srpnja 2015.

Uvijek je zanimljivo pročitati što se nekada u prošlosti dogodilo na današnji dan. Evo nekih  zanimljivosti  vezanih za 14. srpnja

Jurišom i osvajanjem pariške utvrde Bastille 1789. godine započela je Francuska Revolucija. Osvajanje zloglasne tamnice u pariškom predgrađu Saint Antoine, na mjestu gdje danas stoji velebna operna palača istog imena, postalo je simbol revolucije, a Francuzi taj dan slave kao nacionalni praznik. Poremećena ravnoteža između gospodarskih prilika i političkih ustanova bila je osnovni uzrok velikog narodnog nezadovoljstva za vladavine kralja Louisa XVI. potkraj 18. stoljeća. Želja režima da napuni državnu blagajnu višim porezima naišla je na otpor parlamenta i plemstva. Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz Pariza, no tada se otpor proširio na cijelu zemlju. Pokoleban i prestrašen takvim odgovorom, kralj je vratio parlament u Pariz, ali gnjevom plemstva već je stvoren početni zamah za rušenje kraljevske vlasti pa su ustanci nicali na sve strane. Bilo je i sukoba između plemstva i građana jer je narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napadao transporte žita i plemićka skladišta hrane. Novi val nezadovoljstva započeo je 5. svibnja 1789. kada je kralj otvorio zasjedanje Generalnih staleža u Versaillesu. Poslanici su zahtijevali donošenje novog ustava i 17. lipnja proglašavaju Narodnu skupštinu, što kralj pod pritiskom odobrava, ali je istodobno potajno pozvao vojna pojačanja. Kao odgovor na to pariška općina organizirale je nacionalnu gardu, a 14. srpnja 1789. narod je provalio u oružarnicu Doma invalida, naoružaoa se puškama i topovima, te krenuo na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti. Bastille, glomazna četverokatna utvrda s osam kula povezanih debelim zidovima, od 14. stoljeća je služila kao zatvor. Za vrijeme kardinala Richelieua postala je omrznuta državna tamnica u kojoj su se žrtve bez optužbe i suđenja zatvarale, mučile i ubijale, a u njoj su tijekom dva stoljeća stradavali protivnici apsolutističke vladavine i dvora. Međutim, Bastille u vrijeme pada nije bila baš ‘popunjena’. U njoj su bila četiri krivotvoritelja, dva ‘luđaka’ i jedan pobunjeni aristokrat, a sama utvrda je zbog previsoke cijene održavanja uskoro trebala biti zatvorena. U samoj borbi, koja je trajala od jutra do kapitulacije oko 17:30 sati, poginulo je 98 od približno tisuću revolucionara i jedan od članova posade tvrđave koja se sastojala od 82 starija vojna veterana i 32 člana švicarske regimente Salis-Samade. Zapovjednik Bastille, njegova tri časnika i još nekoliko vojnika ubila je razjarena masa, no većina branitelja je puštena. Pravi razlog napada na tvrđavu bile su vojne rezerve u njenom magazinu jer građani nisu imali niti barut, niti municiju za više od 30 tisuća mušketa i topove koje su ranije oteli iz vojarni. U Bastilli je bilo više od 13.500 kilograma baruta i mnogo municije, a građani su odmah nakon pada započeli podizati barikade na ulicama Pariza, a već idućeg dana ustanak se počeo širiti u cijeloj Francuskoj.

Hrvatski političar Ante Pavelić, vođa ustaškog pokreta i poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, tipičan primjer nacionalnoga radikala koji je došao do uvjerenja da slobodu svog naroda može izboriti samo nasiljem u polusuverenoj diktaturi vezanoj uz fašističke i totalitarne režime, rođen je u Bradini kraj hercegovačkog Konjica, 1889. godine.

Švedski filmski i kazališni redatelj i scenarist Ingmar Bergman, jedan od najvećih i najutjecajnijih redatelja modernog filma kojih je, uz više od 170 kazališnih komada, režirao 62, dobitnik nekoliko Oscara, Zlatnih globusa i brojnih drugih filmskih nagrada, rođen je 1918. godine u švedskoj Uppsali.

Američki glumac Vincent Pastore, najpoznatiji po ulogama ‘tipičnog mafijaša’ među kojima je najzamjećenija bila ona Salvatorea ‘Big Pussy’ Bonpensieroa u popularnoj seriji The Sopranos, nakon čega je ostvario uloge u filmovima i serijama kao što su Under Hellgate Bridge, Riding in Cars with Boys, Deuces Wild, Made, Mafia!, The Hurricane, Serving Sara, Carlito’s Way, A Tale of Two Pizzas, This Thing of Ours, Shark Tale i drugima, rođen je u New Yorku 1946. godine.

Hrvatski veslač Siniša Skelin, državni reprezentativac koji se s bratom Nikšom proslavio u dvojcu bez kormilara, te u osmercu s kormilarom, disciplinama u kojima je osvojio nekoliko medalja na svjetskim i manjim prvenstvima, nekoliko Olimpijskih medalja i brojna manja natjecanja, rođen je 1974. godine u Splitu.

A. Munk

Website Apps