Trajalo je punih osam godina, ali se isplatilo. Nadležna EU komisija baranjskom kulenu nedavno je dodijelila oznaku zaštićenog europskog podrijetla, čime se može podičiti samo mali broj izvornih hrvatskih proizvoda. Aplikacija će se početi primjenjivati polovinom listopada, što znači da će pravi baranjski kulen, kakav za sada proizvode tri baranjska proizvođača (Belje, OPG Hrvoje Matijević iz Suze te OPG Petar Dobrovac iz Kneževih Vinograda) od tada na ambalaži imati plavu markicu. Cijelu priču oko dobivanja zaštićenog europskog podrijetla pokrenula je Udruga proizvođača kulena, čiji je predsjednik, Miodrag Komlenić, ponosan na odrađeni posao.
oznaka
– Počeli smo u jesen 2007. godine, a završili u jesen 2015. godine. Dakle, osam godina mukotrpno smo radili na ishođenju svih mogućih dokumenata, utvrđivanju povijesnih činjenica, usklađivanju tehnologije i slično – priča Komlenić, ističući kako je najteže bilo prikupiti svu potrebnu dokumentaciju. Zbog ratnih zbivanja tijekom proteklih stoljeća na području Baranje veliki dio dokumentacije bio je rasut diljem Europe. Obijali su baranjski kulenari pragove brojnih arhivskih ustanova.
– Bili smo u Mohaču, Pečuhu, Budimpešti, Novom Sadu, Petrovaradinu i tko zna gdje još ne. Dio građe našli smo i u Osijeku, odnosno beljskom Arhivu u Kneževu – nastavlja priču Komlenić, dodajući da su tijekom istraživanja naišli na niz zanimljivih stvari vezanih uz Baranju. Tako je i locirano mjesto gdje se kulen, bar kada je o pisanim tragovima riječ, prvi put počeo proizvoditi. Riječ je o Karancu, točnije mesnici Geze Barnaša, koji je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, prema uzoru na poznatog Marka Picka iz mađarskog Szegeda, krenuo u proizvodnju panonske salame, preteče baranjskog kulena. Ta se delicija vjerojatno po kućama izrađivala i mnogo prije, ali je podatak značajan stoga što je riječ o prvoj zabilježenoj proizvodnji za prodaju.
Nakon što je prikupljena sva dokumentacija, nastavlja Komlenić, počeli su izradu tehnološkog dijela. Kaže kako im je posao bio djelomice olakšan jer je u Udruzi samo sedam proizvođača pa je bilo lakše dogovoriti temeljne osnove i operativno raditi.
– U Udruzi su tehnološki vrhunski opremljeno Belje, ali i mali OPG-ovi, od kojih neki rade s modernijom tehnologijom, a neki na tradicijski način, isključivo u zimskim mjesecima. Stoga je bio izazov napraviti kvalitetnu specifikaciju koja može proći nacionalnu i verifikaciju u Bruxellesu – pojašnjava Komlenić.
Na upit što će plava markica značiti kupcima, ističe kako je ona jamac jednakog standarda proizvoda u smislu kvalitete i vrste mesa, njegove količine, granulacije… Sloboda je ostavljena samo u količini točno određenih začina, pa će se na tržištu sigurno naći onaj ljući ili nešto blaži baranjski kulen. Naglašava kako im je cilj bio pojaviti se na tržištu EU, posebice onom geografski bližem Baranji, te području gdje postoji tradicija konzumiranja sličnih proizvoda.
– Proizvodi s EU markicom lakše ulaze na europske police i drukčije su pozicionirani – objasnio je Komlenić.
Članovi Udruge očekuju omasovljenje članstva, posebice kada potencijalni certificirani proizvođači vide sve benefite.