BOLEST KOJA SE “SKRIVA”, A U HRVATSKOJ OD NJE BOLUJE DO 100 TISUĆA STANOVNIKA
ĐAKOVO – Celijakija je okidač brojnih bolesti svih organskih sustava – i psihe i opasnih, smrtnih bolesti! I dalje, čak i oni s jasnijim simptomima celijakije lutaju od liječnika do liječnika, a da se nitko ne pita – a da to nije celijakija. Ona je kameleonska bolest koja se najčešće skriva iza raznih prikrivenih, ali i vidljivih, većih ili manjih tegoba. Celijakiju, veliki neprepoznat javnozdravstveni problem ima 45-100 tisuća stanovnika Hrvatske (1-2,1 posto). Velika većina ljudi s celijakijom s brojnim su, mnogim liječnicima nepoznatim simptomima. Bez dijagnoze je oko 98 posto oboljelih. Od malog broja prepoznatih u Hrvatskoj, u onih rijetkih prepoznatih tek je 2-3 posto pravilno liječenih striktnom bezglutenskom prehranom.
Da je oboljelih i intolerantnih sve više svjedoči i primjer dviju čitateljica koje su nam rekle kako su nakon 30 godina pečenja kiflica, kruha i raznih slatkih i slanih slastica od njih odustale jer i one i njihova djeca osjećaju zdravstvene tegobe – napuhivanje i bolne grčeve. Obratila nam se i majka 18-godišnjaka koji četiri godine ima probleme s probavom, grčevima, napuhivanjem itd.
– Obavili smo sve pretrage u bolnici, među kojima i na celijakiju, alergiju na hranu, sve je bilo u redu. Rečeno je da promijenimo prehranu, no kako, nitko nam nije znao reći. Ništa nije davalo rezultate. Od svih testova intolerancije, koji koštaju od dvije do pet tisuća kuna, pronašli smo mjesto gdje smo obavili testove, a ispostavilo se da je moj sin intolerantan na sve žitarice koje sadrže gluten, na kvasac i svinjsko meso. Kad smo te namirnice izbacili iz prehrane, stanje je krenulo nabolje – kaže majka, dodajući da ne zna kako bi empirijski, sistemom pokušaja i pogrešaka, uspjela otkriti koje to namirnice njezinu djetetu smetaju. Napominje i da na policama trgovina imaju doista raznovrsne proizvode za osobe koje imaju problema s glutenom – od tijesta, keksa, slanih grickalica, kruha, brašna…- no iznimno su skupi. Primijetila je da se asortiman u posljednjih godinu dana proširio, ali i da se police brže prazne, iz čega bi se moglo zaključiti da te proizvode traži sve više osoba.
Ružica Lah, predsjednica Hrvatskog društva za celijakiju, kaže kako problem ove bolesti leži i u tome što u Hrvatskoj uzimamo i više dnevnih “brzih” obroka iz pekare, što je potpuno krivi način prehrane.
– Veza između celijakije i bezglutenske prehrane i danas izaziva mnoge zablude. Potrebno je znati da je ‘popularna’ bezglutenska prehrana potpuno neadekvatna i nedovoljna za liječenje celijakije i da se između toga ne smije stavljati znak jednakosti. Sada znamo da gliadin iz pšenice stvara oštećenja na crijevima. Toksičan je, i to gotovo za sve ljude. Milijuni ljudi ne podnose gluten zbog celijakije, alergije na pšenicu i intolerancije glutena. Celijakija, veliki neprepoznat javnozdravstveni problem, dokaz je što sve pšenica može učiniti od našeg zdravlja i kako ga može uništiti ako se predugo izlažemo njezinim negativnim efektima – kaže Lah.
I kod celijakičnih i kod osoba koje nemaju celijakiju nego imaju necelijakičnu nepodnošljivost glutena ili alergiju gluten prečesto izaziva negativne efekte. Velika je vjerojatnost da pšenica ima farmakološki utjecaj na svakoga, ne samo na spomenute skupine. Razlika je jedino u stupnju utjecaja.
– Prehrana koja isključuje gluten zdrava je i preporučljiva i za opću populaciju. Može biti vrlo korisna kod raznih stanja, bolesti, zdravstvenih tegoba – pojašnjava Ružica Lah. Na upit zbog čega se javlja osjetljivost na gluten kaže kako “nepodnošljivost glutena ili osjetljivost na gluten znači da ne možemo probaviti glutenski dio proteina. Taj neprobavljeni dio stvara naslage na stijenkama crijeva koje tijelo prepoznaje kao strano tijelo i šalje imunološki sustav u to područje da ‘ubije’ stranog napadača”. Testovi intolerancije, nastavlja, mogu ponekad pomoći, upozoriti da je riječ o nepodnošljivosti nečega. Ako i kada se ustanovi da je riječ o žitaricama ili glutenu, time testiranje ili pretraga nikako ne smiju završiti. Prije prelaska na bezglutensku prehranu pitati se treba je li riječ o celijakiji koja će se sakriti, prikriti i koja se samo smanjivanjem glutena ne može liječiti.
Mnogima je nejasno i koja je razlika između alergije i intolerancije.
– Alergija se definira reakcijom imunoglobulina E (IgE) protutitijela na bjelančevine iz hrane, a očituje se vrlo brzom pojavom simptoma, npr. u roku 10-15 minuta nakon konzumiranja jagoda u osoba koje su alergične na njih dolazi do pojave simptoma: osip i svrbež kože ili suženje očiju i bistar iscjedak iz nosa ili gušenje. S druge strane, kod intolerancije na hranu nema brze pojave simptoma, nego oni dugo ostaju skriveni, a njihovu pojavu osoba doživljava kao čudne, neobjašnjive senzacije, npr. učestale glavobolje, depresije, nadutost, porast tjelesne težine, bol zglobova – pojašnjava Lah. Dodaje i kako dijagnosticirani s celijakijom, a tek ponekad i osobe s težom necelijakičnom nepodnošljivosti glutena, imaju pravo na određenu količinu bezglutenskog brašna sa simboličnom novčanom nadoknadom.