Za otprilike mjesec dana stanovnici Batine, jedinog baranjskog naselja na Dunavu, obilježit će 700. godišnjicu prvog spomena imena svoga mjesta. Još prije sedam stoljeća, kažu Batinarci, njihovi prethodnici prepoznali su sve blagodati koje pruža lokacija Batine. Od tada do danas Batina je bila sastavni dio mnogih država, carstava i kraljevina, a njezin je život uvijek bio vezan uz Dunav i obližnju Bansku kosu. Na Dunavu se ribarilo, na brdu uzgajala vinova loza i čuvala granica.
– Batina, koja se zvala i Batina Skela, potom mađarski Kiskőszeg, a njemački Donau-Daru-Winkel, naselje je i pristanište na Dunavu. Razvilo se u lokalni centar sjeveroistočnog dijela Baranje, u dijelu Banske kose gdje ona izbija na Dunav – opisuje je Martina Terzić, stručna suradnica u TZ-u općine Draž, podsjećajući kako se u knjizi “Hrvatski baranjski mjestopisi” Ante Sekulića tvrdi da je Batina naselje poznato još u rimsko doba, dok prvi pisani trag datira iz 1316. godine. Tada je, naime, zabilježena kao Kurszug. Kasnije su ga, pak, nazivali Köszeg (Kö – kamen, szeg – rub).
Još je u sjećanju ostala izjava Marka Dizdara iz Instituta za arheologiju, koji je 2010. godine, nakon istraživanja lokaliteta uz cestu koja vodi do Augustinčićeva spomenika, ushićeno rekao: “Ovo je prava Troja na Dunavu!”, slikovito objašnjavajući o kakvom je arheološkom nalazištu riječ. Vratio se pritom, “virtualno”, u doba starih Rimljana, koji su tamo podigli graničnu utvrdu Ad militare, i to na području s kojega se, kao s rijetko kojega između Budimpešte i Crnog mora, odlično mogao kontrolirati Dunav. Iz novije povijesti poznata je po Batinskoj bici, jednoj od najvećih završnih operacija Drugog svjetskog rata.
Batina danas živi neki novi život. Kao i cijelu Baranju, napustilo ju je mnogo stanovnika. Prema posljednjem popisu stanovništva, ostalo ih je samo približno 900. Nema više ljevaonice, kao ni niza sadržaja koji su desetljećima bili sastavni dio ovog slikovitog mjesta. Dugo se u Batinu nije ništa ulagalo, a u javnosti se, osim prilikom poplava, pojavila nakon što je sagrađeno putničko pristanište na Dunavu.
Jedan od, za Batinu, značajnijih realiziranih projekata, zasigurno je onaj nazvan “Dunavski pogled”, koji je osigurao potpuno novu sliku naselja.
– Riječ je o projektu vrijednom osam milijuna kuna kojim je turistička infrastruktura uz pristanište za kruzere, ali i oko spomenika Batinskoj bitci, podignuta na višu razinu. Trg uz samo pristanište bio je to samo na papiru. Sada, nakon uređenja, taj je prostor puno primjereniji i pruža kvalitetnu dobrodošlicu turistima s kruzera. Projekt je, osim rekonstrukcije Trga slobode, obuhvatio obnovu pješačke staze koja vodi od središta Batine do Memorijalnog kompleksa, sanaciju potpornog zida ispod terase vidikovca, sanaciju ceste koja vodi prema kompleksu i izgradnju energetski učinkovite javne rasvjete uz nju, te adaptaciju javnog sanitarnog čvora pokraj parkinga na kompleksu – kaže Terzić, izražavajući nadu da će Batina početi živjeti neki novi život i da će mladi u njoj ostajati.