‘Povežite nas s jadranskim hotelima i poteći će rijeke rakije’

Davorin Škoflek, predsjednik Udruge proizvođača rakije iz voća Izvor: Pixsell Pixsell , Autor:Davor Javorović

Manji proizvođači rakije konačno su zadovoljni. Porezna reforma išla je na ruku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja godišnje proizvode do 2500 litara ovog žestokog alkoholnog pića snižavanjem stope od 50 posto standardne trošarine. No jesu li svi zadovoljni tim potezom?

‘Manje i veće proizvođače najidealnije je razdvojila Njemačka, država na koju se uvijek ugledamo. A ona je dozvolila proizvodnju do 300 litara godišnje dok Hrvatska, kao višestruko manja, i po broju stanovnika i geografski gledano, pravi ovoliku razliku u litrama’, požalio se tportalu nezadovoljni Goran Đanić, vlasnik obrta Đanić, jednog od najvećih hrvatskih proizvođača domaćih rakija i likera, koji je ujedno i načelnik Općine Podgorač kod Našica u Slavoniji.

Oni godišnje proizvedu 40.000 litara  rakije koju prodaju u Hrvatskoj, ali izvoze i u Crnu Goru, a nešto završava i na tržištu Njemačke.

‘Situacija se trebala postrožiti kao primjerice u Mađarskoj, u kojoj se zna tko se može baviti proizvodnjom alkohola i koje uvjete pri tome mora zadovoljavati. Kod nas ne postoje mehanizmi kontrole jer nemamo markice na svim bocama, što je uvedeno u Sloveniji, Crnoj Gori, mislim čak i u Srbiji te Bosni i Hercegovini’, nastavlja on.

Goran Đanić, jedan od vodećih domaćih proizvođača domaćih rakija i likera
Goran Đanić, jedan od vodećih domaćih proizvođača domaćih rakija i likera Marko Mrkonjić/Pixsell

Broj malih proizvođača jakih alkoholnih pića od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji do danas se, prema evidenciji Carinske uprave, kako smo nedavno pisali, povećao za 20.000, pa ih je do polovice ove godine bilo ukupno 41.653. Najviše ih je u Područnom carinskom uredu Osijek, 16.651, slijedi Zagreb s 15.472, u Splitu ih je 5521, a u Rijeci 3739. Registriranih kotlova iz kojih istječe žestica u Hrvatskoj ukupno je 30.339, najviše opet u PCU Osijek.U Udruzi proizvođača rakije iz voća (UPRIV) iz Kneževih Vinograda u Baranji, što okuplja 17 članova koji raspolažu s ukupno 30 hektara voćnjaka, konačno su, kaže, došli na svoje. Zadovoljstvo ovakvim potezom izrazili su nedavno i na radnom sastanku s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem.

a
 

‘Nije značajno, ali je vjetar u leđa. Do sada je sve bilo samo deklarativno, a ovo je prva konkretna pomoć našem sektoru’, zaključuje u razgovoru za tportal Davorin Škoflek, predsjednik UPRIV-a.

Oni su do sada, ilustrira, na rakiju od 40 stupnjeva plaćali 21 kunu trošarine, što bi se od sada trebalo prepoloviti na 10 kuna po litri, a to, priznaje, nije zanemarivo.

‘Osnovna stvar koju sam naznačio na tom sastanku je da ćemo ići na smanjenje cijena, a bilo bi dobro da nas u tome prate ugostitelji i trgovci, ali mislim da to neće ići baš tako’, sugerira Škoflek. Tolušića je zamolio i da ih poveže s turističkim djelatnicima kako bi se izbjegli posrednici jer su u stanju svojim proizvodima servisirati i Dalmaciju i Istru iako imaju limitiranu proizvodnju zbog kvalitete.

Proizvođači rakije očekuju od ministra Tolušića da ih poveže s hotelima
Proizvođači rakije očekuju od ministra Tolušića da ih poveže s hotelima Tomislav Kristo/Cropix

Povezivanjem s jadranskim hotelima , smatra on, istovremeno bi se riješio problem baranjskih voćara.

‘Ovdje je problem to što je prije desetak godina bilo poticaja za podizanje trajnih nasada. Ljudi su ih uzimali za relativno male površine koje su sada došle u puni rod, a mi možemo otkupiti voće jer imaju problema s njegovim plasmanom. No zbog toga nam je potrebna pomoć krajnjih kupaca’, kaže Škoflek.

Prema podacima HGK, u Hrvatskoj su prošle godine srednji i veliki proizvođači proizveli ukupno 4634 hektolitra ruma i rakije, što je manje u odnosu na prethodne dvije. U prvih šest mjeseci ove godine iz njihovih je pogona isteklo 716 hektolitara žestice, dok je u istom razdoblju lani bilo 1630 hektolitara ruma i rakije.

Ivana Barišić T portal
Website Apps