OSIJEK/SOKOLOVAC/JASENOVAC – Na Građevinskom fakultetu u Osijeku u organizaciji Hrvatskog društva kulturnog turizma i Ekotoura nedavno je održan Međunarodni Design thinking panel Pustare, na kojem su sudjelovali kolege iz Mađarske i Hrvatske prezentirajući primjere dobre prakse. Šezdeset okupljenih studenata, profesora, turističkih vodiča, konzultanata i drugih pozdravila je organizatorica događanja Jesenka Ricl, a zatim se okupljenima predstavio Mislav Matišić u ime građanske inicijative “Ne rušite više staru Baranju”, koja se okupila kako bi sačuvala pustare Jasenovac i Sokolovac od potencijalnog rušenja.
– Od brojnih ideja vezanih uz turističku i poljoprivrednu valorizaciju pustara za oko je zapela činjenica kako Baranja nema svoju koncertnu dvoranu, a štala br. 5 u Jasenovcu ima fantastičnu akustiku. Inicijativa “Ne rušite više staru Baranju” najavila je stoga u skorijoj budućnosti organiziranje stručnog okruglog stola u Zagrebu kao i Vikenda na pustari s raznim kulturnim sadržajima u sklopu pokušaja spašavanja baranjskih pustara – najavio je o ovom zanimljivom projektu Mislav Matišić.
Zahvaljujući upravo Mislavu Matišiću baranjske pustare odnedavno su se ponovo našle u fokusu zanimanja javnosti. Tako su se u ovu priču uključili i Građevinski fakultet i Odjel za kulturologiju, koji već rade na temi pustara sa studentima, ali i brojne druge institucije i pojedinci koji smatraju da su baranjske pustare blago koje treba sačuvati.
– Tek smo na prvoj fazi senzibiliziranja javnosti i “potrage” za nositeljima i vrstama projekata – poručuje Mislav Matišić u ime građanske inicijative kojoj pripada, a koja smatra da se pustara Jasenovac kao prometno najdostupnija s relativno očuvanom upravnom, gospodarskom i stambenom cjelinom, koja potječe s kraja 19. stoljeća, treba prvo obnoviti kao proizvodno-turistički centar na bazi quadruple helix modela (suradnja države/općine, akademske zajednice – fakulteta, gospodarstva/privatnika, lokalne zajednice/udruga). Zbog toga se već krenulo u pronalaženje partnera odnosno nositelja potencijalnog projekta, kako bi se mogla financirati dokumentacija za projekte spašavanja pustara kroz EU fondove.
Želeći udahnuti novi život starim pustarama u Baranji, inicijativa naglašava da im nije cilj zaštita radi nje same, već isključivo nova funkcija pustare, odnosno revitalizacija kroz konkretan projekt, a zaštita bi bila samo dodatan alat protiv rušenja. Stare pustare u građanskoj inicijativi vide kao lokalitet budućeg centra za razvoj ruralnog turizma, centra kompetencije za vinogradarstvo, IT Huba, lokaciju regionalnog panoramskog balona, poljoprivredno-umjetničke zadruge, odnosno prostora za razvoj kulturnih i kreativnih industrija s povezivanjem na poljoprivredu i turizam, čime bi se ujedno u Baranji riješio i problem smještajnih kapaciteta, kao i interpretacije i finalizacije pojedinih proizvoda kao što je mljevena paprika ili stari zanati – poručuju.
Preuzeto: Lidija Aničić/ Glas Slavonije