U 19. stoljeću aktivnosti na baranjskim pustarama su bile poticaj za brži gospodarski i društveni razvoj toga kraja. Centar upravljačkog tijela “Belja” bio je u Kneževu, iz kojega se upravljalo sa ukupno 15 pustara. Na pustarama su najprije građeni gospodarski objekti, a zatim stanovi za radnike.
Danas, primjeri dobre prakse, pustara “Zlatna greda” u Osječko baranjskoj županiji i pustara “Višnjica” u Virovitičko podravskoj županiji dokazuju koliko je bitna vizija upravljanja prostorom, ali i prenamjena u prostor novih gospodarskih djelatnosti. To su prostori pomno osmišljenog koncepta koji pruža praktična iskustva suživota čovjeka i prirode, mjesto učenja, ali i zabave. Objekti u prirodi funkcioniraju kroz praktične primjere održivog razvoja, poput obnovljivih izvora energije, odvajanja otpada, socijalnog poduzetništva i odgovornog poslovanja, linije novih turističkih proizvoda i aktivnosti na svježem zraku.
Primjere dobre prakse predstaviti će gosti panela:
Ksenija Plantak, pustara Višnjica, HR, primjer dobre prakseS
Norbert M. Bugarski, Mlin sv. Nikole, Mohač, HU, primjer dobre prakse
Dinko Pešić, Zlatna greda, HR, primjer dobre prakse
Marton Szuhay, Labor Pecs, HU, primjer dobre prakse
Szaba Mata, Labor Pecs, HU, primjer dobre prakse
Jasmina Krkić Poznić, Whattovisit.In, HR, putovanjem do novih doživljaja
Krešimir Herceg, bicikademija, HR, promocijom prema stvarnoj vrijednosti
Cilj panela je redefinirati značenje i namjenu gospodarskih objekata – pustara – na području Baranje. Je li moguće pronaći rješenje kako očuvati industrijsku baštinu i objekte prenamijeniti u moderan i urban prostor u ruralnoj Baranji, pogodnim za kreativan rad nezavisnih profesionalca, poduzetnika i digitalnih nomada koji su u potrazi za zelenim i prirodnim utočištem, a ulaz za sve posjetitelje je besplatan.