NOVI ZAKON POMAŽE BARANJI ?

19. srpnja 2017.

Ministar državne imovine Goran Marić još je prošle godine najavio izmjene Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom te Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora. Naglasio je tada kako zapuštenu imovinu treba mobilizirati kako bi se pokrenula ekonomska aktivnost, potaknulo zapošljavanje i smanjio odlazak mladih, dodavši kako bi do ljeta trebao biti donesen izmijenjeni Zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom jer s jedinicama lokalne samouprave ima 60.000 neriješenih imovinskopravnih odnosa. No, zbog nekoliko izgubljenih mjeseci najavljeno nije realizirano, a problem i nadalje postoji.

Načekali se

Neriješeni imovinskopravni odnosi, točnije nekretnine koje su u vlasništvu države, jedinicama lokalne samouprave često predstavljaju kamen spoticanja prilikom, primjerice, javljanja na razne natječaje ili dugoročnijeg planiranja. Na području jedinog baranjskog grada nekoliko je takvih primjera, među kojima se izdvajaju oni prioritetni.

Glas Slavonije već je pisao o vojarni, smještenoj na ulazu u grad iz smjera Osijeka. Prostire se na približno 7 hektara (68.747 četvornih metara), a u njezinu je sklopu 20-ak različitih objekata.

– Površina nam je potrebna za daljnji razvoj grada budući da se nalazi u gradskom tkivu. Do sada je u više navrata iskazivan interes Grada za ovim česticama – kažu u belomanastirskoj gradskoj upravi, podsjećajući na brojne planove vezane uz nju.

S tim je, uostalom, upoznat i premijer Andrej Plenković prilikom posjeta Belom Manastiru, kao i nedavno ministar Marić.

Još jedna sporna točka nalazi se gotovo prekoputa vojarne, na parceli površine približno 8000 kvadrata. Prostor je to u vlasništvu Apatinske pivovare, oko kojega traje višegodišnji spor zbog navodno protupravnog korištenja parcele i objekta na njoj, inače nužnog za funkcioniranje tvrtke Starco, u kojoj rade 264 radnika. Nekoliko stotina metara dalje, neposredno uz Ininu benzinsku crpku, nalazi se poluruševni objekt bivšeg motela, koji je izvan funkcije više od 20 godina. Država je nekoliko puta raspisivala natječaj za prodaju, ali s obzirom na cijenu, interesa nije bilo.

U svom bi vlasništvu Grad htio vidjeti (a bio bi zadovoljan i pristankom na parcelizaciju) i bivši park s “88 ruža” kod autobusnog i željezničkog kolodvora.

– Ova površina potrebna nam je zbog izgradnje prometnice koja je planirana u Intervencijskom planu, a kojom se rješava pitanje kamionskog prometa u središtu grada – objašnjavaju u gradskoj upravi.

Spomenute nekretnine samo su dio onoga što bi, eventualnom izmjenom Zakona, moglo doći u gradske ruke, a nalazi se u gradskoj jezgri.

Sigurno da je potrebno podsjetiti i na ruševni objekt u gradskom središtu, Belomanastircima poznat kao bivša Astra. Budući da je od gradskog središta udaljena 50-ak metara, pokraj nje dnevno prolazi nekoliko stotina prolaznika, a samo zahvaljujući sreći, do trenutka kada je pokraj nje zabranjen prolazak, nikome se nije ništa dogodilo. Kuća je predviđena za rušenje, ali je najveći problem u vlasničkim odnosima. U sporu su, naime, bili bivši vlasnik i RH, koja je uknjižena kao vlasnik (lijevog) dijela objekta.

Zakočene općine

Prebacivanjem u gradsko vlasništvo nekih nekretnina mogla bi se urediti i sjeverna obala Šećeranskog jezera, graditi budući PEER centar i slično.

Gotovo da nema općine u Baranji (osim Darde) koju ne muče slični problemi s državnom imovinom.

– Brojni su takvi primjeri. Između ostalog, tražili smo zemljište na Staroj Dravi, predviđeno za turističku namjenu, kako bismo tamo napravili izletište. Interesantan nam je i park, livada kod dvorca, gdje smo htjeli proširiti školu. Još 2014. godine, na poziv DUUDI-ja, iskazali smo interes gotovo za sve nekretnine u državnom vlasništvu – kaže načelnik općine Bilje Željko Cickai, napominjući kako je, sve skupa, veliki problem prilikom izrade strateške planske dokumentacije.

Jedan od onih baranjskih čelnika koji već godinama glasno negoduje protiv takvog načina gospodarenja državnom imovinom je Zoran Kontak, načelnik općine Popovac, koji tvrdi kako država ni sama ne zna što sve ima u vlasništvu, ni gdje se što nalazi.

– Mi smo mala općina, koja ne može očekivati industrijalizaciju, dolazak velikih trgovačkih društava i slično. Prosperitet vidimo, primjerice, u razvoju ruralnog turizma. Imamo brdo, prekrasan perivoj u Kneževu, ribnjake, lovišta i netaknutu prirodu, ali je vlasnik nekih od tih čestica, nama od vitalne važnosti, država – priča Kontak. Svojevremeno je navodio i primjer streljane u Branjini, koju je nekada koristila JNA, a koja bi mogla biti “novi Pampas”, a sada podsjeća na bivši dječji vrtić u Kneževu, koji je igrom slučaja ostao u relativno dobrom stanju, a koristio bi za rad udruga i razne druge sadržaje.

Slikovni rezultat za rudnik u popovcu

Slično je s rudnikom bazalta na brdu iznad Popovca, koji bi bio “krasna turistička priča”. Rudnik pripada RH, a spor oko vlasništva s državom vodi Dražen Kapeter, koji posjeduje brojne dokaze da je rudnik bio u vlasništvu njegova djeda…

Ivica GETTO
Website Apps