PROJEKT ŠEĆERANSKO JEZERO

20. srpnja 2017.

Uz prezentaciju nove Gradske knjižnice, zainteresiranima je u prostorijama Etnološkog centra baranjske baštine predstavljeno konceptualno i idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje zone Šećeranskog jezera, autorice Sabine Sabljić. Uređenje Šećeranskog jezera također je jedan od 14 kapitalnih belomanastirskih projekata uvrštenih u Intervencijski plan Belog Manastira i Općine Darda, dijela Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije, koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a u cijelosti se financira iz fondova EU-a. Za razliku od nove Gradske knjižnice, koja će najvjerojatnije zaživjeti u obliku kakav je predstavljen na javnom savjetovanju, o Šećeranskom će jezeru biti još riječi. Arhitektica Sabljić, naime, predstavila je samo ideju kako bi, bez pretjeranih građevinskih zahvata, jezero odnosno njegova okolica trebali izgledati u bliskoj budućnosti.

Parking i amfiteatar

– Cijela je lokacija podijeljena u devet točaka, a svaka od njih može se u funkciju puštati posebno, neovisno o ostalima – istaknula je Sabljić, naglašavajući kako trenutačno 4,5 hektara djelomično uređenog jezera s izvedenom biciklističkom stazom i cafe barom lijepo funkcionira, što je lokalno stanovništvo prepoznalo. No, nastavila je, jezero treba doživjeti hidrološku sanaciju u smislu biološke samoodrživosti te još neke zahvate.

– Uz hidrološku sanaciju, planirana je izvedba polifunkcionalnog parkirališta (na mjestu sadašnje betonske površine – nekadašnje prizme za šećernu repu, nap.a.), koje bi trebalo podržati velike skupove, festivale, koncerte i slične sadržaje – objasnila je, dodavši kako bi parkiralište trebalo biti vezano na polifunkcionalni amfiteatar površine 5000 četvornih metara, kapaciteta do 3000 ljudi.

Jedna od ideja planirana za parkiralište su i solarna stabla, već prilično rasprostranjena u svijetu, koja bi akumulirala energiju.

Lijepu budućnost Šećeranskom jezeru predviđa i zbog sve popularnijeg cikloturizma, odnosno činjenice da je ova lokacija svojevrsno sjecište dvaju paneuropskih biciklističkih koridora – Eurovela 6 i 13, pa sve skupa treba prezentirati kao Bike friendly lokaciju i ponuditi prikladne sadržaje. Nadalje, jedna od spomenutih devet točaka je aromaterapijska šetnica dužine 700-injak metara, svojevrsni mozaik polja s proizvodnim kulturama i aromatičnim autohtonim biljem. Dio cijelog kompleksa trebalo bi biti izletište za građane i turiste, koje bi mostom trebalo biti povezano s budućim duguljastim otokom.

Vremenska staza

– Otok je zamišljen kao 180 metara duga vremenska staza Panonskog mora, koje je ovdje bilo prije približno 24 milijuna godina. Staza je podijeljena na nekoliko dijelova, a na kraju je planirano postavljanje hidrofona za osluškivanje riba – istaknula je Sabljić. Budući da je sve skupa zamišljeno i kao priča o baranjskoj povijesti, jedna tematska cjelina posvećena je uskotračnoj željeznici tako da u budućem kampu, u obliku Baranje, budu postavljeni vagoni za smještaj gostiju.

– Na prostoru veličine hektara bila bi razvijena imaginarna željeznička mreža s 14 postaja, koliko ih je u Baranji bilo uz uskotračnu željeznicu. Na svakoj od postaja stajao bi vagon dimenzija 2,2 x 7 x 2,7 metara, s ležajem na kat, za ukupno dvije osobe – objasnila je. Nije zaboravila ni na bivšu beljsku Šećeranu, kojoj je također posvećena jedna tematska cjelina.

– Prema bivšoj Šećerani kreiran je zid visine 2,2 do 3 metra, koji prati granicu parcele. Osim što zaklanja pogled prema tvorničkom krugu, daje informacije o bivšoj tvornici i njezinu proizvodu – ukratko je pojasnila ovu tematsku cjelinu.

Na gradskim je ocima da odluče što će od ponuđenog biti realizirano, sve u cilju kako bi jedini baranjski grad u bliskoj budućnosti dobio suvremeno izletište, mjesto za održavanje različitih manifestacija i privukao što veći broj turista.

Ivica GETTO
Website Apps