Od 1. srpnja 2020. godine aktualna vrijednost mirovine po godini staža porasla je na 69,42 kune, a jednako toliko iznosi i vrijednost najniže mirovine, ispod kojih vaša umirovljenička primanja ne mogu biti manja. Izračunali smo minimum koji vam pripada, ovisno o godinama staža, a neovisno o plaćama i ostalim faktorima izračuna. Također, provjerili smo strukturu sadašnjih umirovljenika s najnižim mirovinom.

Godina dana rada u Hrvatskoj, kada je riječ o određivanju mirovine, vrijedi svega 69,42 kune. Prilikom  izračuna, u formulu se uvrštava čitav niz ostalih faktora, poput visine plaće, a koji u konačnici onda određuju naša umirovljenička primanja. No, postoji granica ispod koje, bez obzira na sve parametre, nije moguće ići. Nju definira institut najniže mirovine, čija je vrijednost mirovinskom reformom lani izjednačena s aktualnom vrijednošću mirovine te je od 1. srpnja povećana kroz redovno drugo godišnje usklađivanje.

Za 30 godina staža samo 2.082 kune

Najniža mirovina određuje se po službenoj dužnosti u slučaju kada bi mirovina na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća bila manja do najniže. Primjerice, ako je netko cijeli radni vijek radio za minimalnu plaću, njegova mirovima bila bi prema izračunu manja od najmanje pa se onda u tom slučaju određuje najniža mirovina.

Ona se računa tako da se vrijednost mirovine (69,42 kune) pomnoži s godinama staža. Ispod te računice nitko u Hrvatskoj ne može imati manja primanja. Tako najniža mirovina za 15 godina staža iznosi 1.041 kunu, za 20 godina staža 1.388 kuna, za 25 godina staža 1.735 kuna, za 30 godina staža 2.082 kune, za 35 godina staža 2.429 kuna, a za 40 godina staža 2.776 kuna.

Takva minimalna umirovljenička primanja ostvaruje gotovo četvrtina umirovljenika, njih oko 23 posto! Preciznije, najnižu mirovinu dobiva 264.347 osoba, a ona u prosjeku iznosi svega 1.695 kuna. Da se njihova mirovina računala prema stažu i plaćama, ona bi bila čak 614 kuna manja! Dakle, iznosila bi samo 1.081 kunu. Primatelji u prosjeku imaju gotovo 27 godina staža.

Poljoprivredne mirovine 1.000 kuna veće od zarađenih!

Kada gledamo strukturu više od četvrtine milijuna korisnika najnižih mirovina, onda prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidimo da većinu njih čine radnici kod pravnih i fizičkih osoba, 218.321 njih. Od toga, u starosnoj mirovini ih je 155.505, a prosječna mirovina za 30 godina staža im je 1.793 kune. Da su im se gledale plaće, mirovina bi im  bez ovog zaštitnog mehanizma iznosila 1.156 kuna.

Međutim, imamo i 41.257 invalidskih najnižih mirovina koje iznose 1.639 kuna te 21.559 obiteljskih od samo 1.226 kuna (871 kunu bile bi prema ostvarenim plaćama).

Tu je i i više od 32 tisuće poljoprivrednika s prosjekom najniže mirovine od 1.524 kune za 22 godine staža. Da se njima mirovina računala prema plaćama, oni bi imali samo 588 kuna mirovine!

Dobar dio najnižih mirovina čine i obrtnici, njih više od 13.000 s najnižim umirovljeničkim primanjima od 1.898 kuna za manje do 30 godina staža u prosjeku.

Ono što je važno naglasiti jest da se na najnižu mirovinu ne računa dodatak od 27 posto, kao i da se ona penalizira, odnosno umanjuje u slučaju prijevremenog umirovljenja. Isto tako, u slučaju da se umirovljenik zaposli na pola radnog vremena, ukida se najniža mirovina te mu se isplaćuje umanjena za navedeni prosjek od 600 kuna, odnosno samo iznos zarađen isključivo temeljem staža i plaća.

Jasmina Grgurič, Mirovina.hr

Website Apps