Iako će svi turistički djelatnici i obrtnici koji žive od gostiju reći kako onih pravih turista i znatiželjnika ima cijelo vrijeme, a od početka ove godine i sve više, jasno je svima, a ponajviše njima, da to nije dovoljno ni za preživljavanje.Turistički kapaciteti popunjeni su minimalno, a prihodi iznose samo pet posto onoga što su imali tijekom najboljih turističkih godina prije pojave pandemije COVID-19.

Prošla je godina svima njima bila jako teška i jasno je zbog čega je žele što prije zaboraviti, no svakome je od njih još teže predvidjeti što će se događati u ovoj godini jer je gotovo svi drže ključnom za opstanak u poslu.

Kruzerski gostiPremda se s pojavom prvih cjepiva pojavio optimizam i nada da bi već 2021. mogla biti godina oporavka, kako vrijeme odmiče i kako se situacija s cijepljenjem u cijeloj Europi, pa i u svijetu, komplicira te s pojavom novih sojeva virusa, sve je više onih koji smatraju da će i ova godina ostati bez znatnijih turističkih posjeta velikih i organiziranih grupa. Bude li tako, nažalost, mnogi će mali obiteljski OPG-ovi koji su se bavili ruralnim turizmom na području Osječko-baranjske županije i obrtnici koji su od turizma živjeli moći staviti ključ u bravu.

Naravno da je to posljednje što svaki od njih želi učiniti te se stoga grčevito bore da nađu neka rješenja kojima bi tu odluku što duže odgodili. Akumulacije, ako ih je i bilo, već su odavno potrošene, a proteklo je vrijeme iskorišteno da se napravi sve ono što se nije stizalo a trebalo je tijekom turističkih sezona. Svaki od njih na svoj se način snalazi i pokušava.

Denis Sklepić iz Karanca jedan je od pokretača turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Baranji i sigurno najdugovječniji turistički djelatnik. Posljednjih osam godina njegov se OPG specijalizirao za kruzerske goste iz SAD-a, a samo je 2019. njegovo obiteljsko imanje u sklopu suradnje s agencijom iz Bostona posjetilo dvije tisuće Amerikanaca. Lani je to sve potpuno zamrlo, a ove godine postoje samo najave da bi u kolovozu došla jedna grupa turista. “Kada se sjetim početaka, prije 20-ak godina, sada smo to podigli na najvišu razinu. Gosti koji dolaze preko bostonske agencije na kraju su nam godine dali ocjenu 90 plus, izvrsno – što je zaista sjajan rezultat u konkurenciji Dubrovnika, Grčke… Sada smo uredili naše gospodarstvo, dobro nam dođe i pomoć države, no to sve nije dovoljno, čekamo dan kada će posao ponovno krenuti”, kaže Sklepić, dodajući kako do tada i dalje život na imanju ide svojim tijekom jer svakodnevne radove treba obaviti, priprema se zimnica, domaći kolači i suhomesnati proizvodi kao da gosti sutra dolaze.

Kako sve svoje aktivnosti objavljuju i na društvenim mrežama, malo-pomalo ljudi su se počeli interesirati kako bi mogli doći do tih proizvoda. “Supruga napravi domaći kuglof, a desetci pratitelja Facebook stranice pitaju kako bi mogli doći do takvog kolača. Tako je i s krofnama, zimnicom i svim drugim domaćim proizvodima koje mi redovito pripremamo za naše goste. Zahtjeva je bilo sve više, a s obzirom na to da su to uglavnom naši bivši gosti, odlučili smo ih iznenaditi i dostaviti im te proizvode. Jednom tjedno idemo u dostavu, posjetimo naše goste kako ne bi zaboravili mirise i okuse naše Baranje”, priča Denis Sklepić. Dodaje kako je to potez kojim prijateljima žele pokazati da ih nisu zaboravili i da ih široka srca ponovno očekuju u svom domu. “Ono što nam je u našem poslu bilo sekundarno sada postaje primarno. Domaću hranu dostavljamo našim gostima diljem Hrvatske”, zaključuje Sklepić.

Pad prometaNa području Baranje bez turista teško je pronaći kupce za proizvode koje nude obrtnici, smatra Daniel Astaloš, najpoznatiji keramičar s tih prostora, čija je uporabna i unikatna keramika umjetničke vrijednosti već dobro poznata i izvan granica Hrvatske. “Lončarstvo kao zanat posljednjih je godina doživio procvat i sve je više ljudi koji se žele okušati u njemu, bilo da se planiraju ozbiljnije baviti njime, bilo da se radi samo o hobiju. S obzirom na to da turista u Baranji nema i da ne dolaze u galeriju ‘Stari mlin‘ u Suzi te da je prodaja gotovo potpuno stala, odlučio sam, prilagodivši se i epidemiološkim mjerama, organizirati tečajeve keramike. I prije je postojao interes za takve tečajeve, ali, jednostavno, u vrijeme turističke sezone to nije bilo moguće uklopiti”, priča Daniel.

Mlada Zmajevčanka Dahlija Zajec vlasnica je OPG-a koji se uz proizvodnju i prodaju vina bavi i izdavanjem soba. I njoj je promet znatno opao, no nije klonula duhom, nego je tražila načine kako da nešto ipak zaradi. “U vrijeme prvog lockdowna u dogovoru s policijom i uz dozvolu HZJZ-a izdavala sam sobe ljudima koji su bili pod mjerama samoizolacije. Bili su tu putnici koji su samo prolazili kroz Hrvatsku, ali su morali ostati određeno vrijeme u samoizolaciji, dok ne obave testiranja. Javljali su se i ljudi koji se nisu imali gdje skloniti u malim stanovima ili kućama. Nastojala sam na taj način pomoći”, govori Dahlija, napominjući da je od lipnja do studenoga i bilo gostiju, no znatno manje nego u pravoj turističkoj sezoni.

Tomislav Prusina

Website Apps