PROIZVOĐAČI U NIKAD TEŽEM POLOŽAJU

OSIJEK – Velike nade za ubrzani gospodarski razvitak i posljednih sedam godina uloženi trud u prihvaćeni koncept razvitka voćarstva i vinogradarstva Osječko-baranjske županije, nažalost, nisu donijeli očekivane rezultate. Nedostatak državne strategije, a ove godine i teške elementarne nepogode, proljetni mraz, a potom i velike suše, doveli su u pitanje egzistenciju gospodarskih subjekata koji su se opredijelili za tu proizvodnju. Istaknuto je to na radnom sastanku čelnika Osječko-baranjske županije s predstavnicima udruga proizvođača voća i grožđa, te je zatraženo da se tom sektoru pomogne s državne razine, ali i omogući da se korištenjem EU fondova poveća njihova konkurentnost nakon punopravnog ulaska Hrvatske u EU, po uzoru na Poljsku.

Župan Vladimir Šišljagić i dožupan Željko Kraljičak istaknuli su da je Osječko-baranjska županija od 2004. u sektor voćarstva i vinogradarstva uložila gotovo 24 milijuna kuna, te omogućila podizanje 800 hektara novih nasada u vinogradarstvu i 2.600 hektara u voćarstvu. Postignuta je visoka kvaliteta u proizvodnji sirovine, no nedostaju preradbeni kapaciteti. Budući da je hrvatsko tržište u tom području potpuno neregulirano, voćari i vinogradari prepušteni su samima sebi te ucijenjeni od monopolista koji diktiraju uvjete otkupa, poglavito cijenu, sebi prisvajajući vrhnje, a proizvođačima gubitke.

Izražena je i potreba podizanja snažnog regionalnog centra – veletržnice s ULO-hladnjačom velikih kapaciteta koja bi bila prije svega u funkciji malih proizvođača pri otkupu i pakiranju voća, grožđa, pa i povrća. Oni bi stvarali finalni proizvod kojim se može konkurirati na tržištu EU. Tako bi mogli izabrati najbolji tajming za prodaju, u vrijeme kada je cijena na tržištu veća. Tako bi se mogao bitno umanjiti hrvatski uvoz približno 45.000 tona voća i grožđa godišnje, a pritom za voćarstvo u našoj županiji iskoristiti dodatnih idealnih 50-ak tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta.N.Vukadinović

Najavili krčenje voćnjaka!?

Josip Đelagić, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice i predsjednik Udruge voćara Đakovštine, istaknuo je da su slavonski voćari “na koljenima”. Štete na jabukama u Hrvatskoj kreću se između 50 i 80 posto, a na području Đakovštine čak 80 do 100 posto. Kako im država ne izlazi u susret ni jednom mjerom, a na tržištu su prepušteni na nemilost otkupljivača, jedan broj manjih proizvođača najvaljuje krčenje svojih voćnjaka i vraćanje tradicionalnoj ratarskoj proizvodnji.

Glas Slavonije

Website Apps