DOBRE VIJESTI

Obećana je 20 posto veća cijena i beskamatno kreditiranje sjemena i gnojiva

BELI MANASTIR – Zadovoljni smo razvojem događaja. Naša inicijativa urodila je plodom, a predstavnici hrvatskih šećerana ipak su popustili – tvrdi Petar Pranjić, predsjednik udruge Baranjska brazda i Komisije za proizvodnju šećerne repe pri Poljoprivrednoj komori.

Podsjetimo, polovinom listopada raspoloženje proizvođača šećerne repe bilo je dijametralno suprotno. Isticali su da šećerane ne mare za seljački fijasko doživljen zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta, pa je cijena repe ostala ista (300 kuna po toni), za razliku od otkupnih cijena nekih drugih poljoprivrednih kultura, koje se mijenjaju zbog elementarnih nepogoda. Isto tako, naglašavali su kako im je takva proizvodnja neisplativa, te kako im nije jasno zašto šećerane više pozornosti i sredstava poklanjaju inozemnim proizvođačima, konkretno vojvođanskim seljacima (avansirana proizvodnja i viša cijena repe), uz izgovor da je tamošnja repa bolja. Prijetili su čak napuštanjem proizvodnje repe, što bi dovelo u pitanje opstojnost šećerana. No jučerašnja informacija popravila im je raspoloženje.

– Razgovarao sam s predstavnicima svih hrvatskih šećerana i dobio obećanje da će repu otkupljivati po 20-ak posto većoj cijeni, a kooperantima će biti smanjeni troškovi jer će šećerane beskamatno kreditirati sjeme i gnojivo – priča Pranjić, nastavljajući da će kraći biti i rokovi plaćanja. Umjesto dosadašnjeg dugog čekanja, rokovi će biti svedeni na najviše dva mjeseca.

– Utjecaja na odluku hrvatskih šećerana vjerojatno je imala zabrana izvoza šećerne repe iz Srbije u Hrvatsku, pa su se okrenuli domaćem proizvođaču, što je ispravno – zaključuje Pranjić, dodajući kako repa zauzima visoko mjesto na ljestvici pravih hrvatskih izvoznih proizvoda.

Zadovoljstvo izražava i novim tehnologijama utovara repe. Više se ne događa, kaže, da repa danima čeka na odvoz, već se to čini za dva-tri dana. Inače, na području Baranje šećerna repa posijana je na približno 8.000 hektara površina (bez Belja), što ovu regiju svrstava među značajnije sirovinske “bazene” u Republici Hrvatskoj.

Ivica GETTO
Na vidiku dobra i rodna godina

Kako ističe Pranjić, poljoprivredni poslovi koji su u tijeku obavljaju se bez problema. ”Za razliku od prethodnih godina, na vidiku je dobra i rodna godina”, kaže, objašnjavajući kako je sjetva pri kraju, a klijavost gotovo 100-postotna. Na ruku su im išli i meteorološki uvjeti, pa je tijekom posljednjeg kišnog dana u Baranji palo u prosjeku 56 litara kiše, što je olakšalo i zimsko oranje.

Website Apps