EKOTEHNOLOGIJA

Bioplinska elektrana u Dardi bit će na dijelu od poslovne zone prema zapadnoj obilaznici

Povući novac iz EU fondova ili od stranih investitora i primjenom ekotehnologije ostvariti značajne uštede, u mnogim je dijelovima Hrvatske i dalje veliki izazov. No, svijetlih primjera ima, poput onih u Jastrebarskom, Dardi i Daruvaru.

Grad Jastrebarsko je među prvima krenuo u smanjenje troškova javne rasvjete, koji su godišnje oko 1,3 milijuna kuna. Prelazak na ekološku, natrijevu, rasvjetu na polovini rasvjetnih tijela već je donio uštede. Sljedeći korak u sklopu IPA programa i suradnje s Općinom Krško i slovenskim partnerima, ‘težak’ gotovo 50 tisuća eura, uvođenje je LED rasvjete na sakralnim objektima. Prve bi, krajem ožujka, trebale njome biti rasvijetljene crkve sv. Nikole u samom gradu i sv. Jurja na Plešivici. Gradonačelnik Zvonimir Novosel očekuje značajne uštede.

– Procjena je da bi trebalo biti odmah 50-60 posto ušteda u električnoj energiji. Ako se to doista pokaže, spremni smo krenuti u zamjenu svih rasvjetnih tijela na sakralnim i kulturnim objektima – najavio je Novosel.

Potencijal i isplativost sličnih ekoinvesticija prepoznali su i u Dardi i Daruvaru. Projekt dviju bioplinskih elektrana vrijedan 15 milijuna eura u poodmakloj je fazi, kaže predstavnik stranog ulagača, Keter grupe za Hrvatsku Krešimir Jurčec. Građevinsku dozvolu za Dardu čekaju, za Daruvar je osigurana, kao i financiranje, pa je bioplinska elektrana snage 2 megavata pred gradnjom.

– Osim proizvodnje električne energije, nusprodukt je toplinska energija. Kada je usmjerimo u stakleničku proizvodnju, takav staklenik zapošljava od 20 do 30 ljudi. Ubrojimo li kooperante, takav jedan projekt može indirektno zaposliti od 50 do stotinjak kućanstava koja bi imala dodatni prihod – objašnjava Jurčec.

Ovakav projekt je od iznimne važnosti kako za općinu Darda tako i za cijelu Baranju, potvrdio je darđanski načelnik Anto Vukoje. Ono što je za Darđane i Baranjce najvažnije, uzevši u obzir opću financijsku situaciju, je otvaranje novih radnih mjesta jer bioplinska elektrana i biootpad imaju i svoje drugo značenje.

– Kao nusproizvod biootpada dobivamo toplu vodu koja se planira iskoristiti za zatvorene bazene čija će gradnja uskoro početi, a otvorit će se i plastenici koji opet traže radnu snagu za proizvodnju povrća, potvrdio je načelnik općine Darda. Bioplinska elektrana u Dardi bit će na dijelu od poslovne zone prema zapadnoj obilaznici ili točnije iza sadašnjeg LCD Ricarda.

Prepreka ima, ali ih je sve manje

Prepreka ima, ističe predsjednik Saveza za energetiku Zagreba Tomislav Marjanović. Dijelom je, kaže, to nesklonost banaka riziku potpore investicijskim projektima, i dalje nepovjerljivost stranih ulagača u hrvatsko tržište, no većinom su problemi administrativne prirode. Za primjer navodi ograničavanje kvota u solarnom sektoru. “Niz tvrtki s kojima smo surađivali na razini EU povukao iz solarnog sektora i ostao prisutan samo kroz prodaju komponenti, ne i kroz investicije u solarne elektrane. Tako da apeliramo na nadležne da razmisle o povećanju kvota za integrirane solarne elektrane,” poručuje Marjanović. I on, međutim, potvrđuje da investicijska klima nije posve tmurna, što pokazuju i više od milijardu i pol eura ‘teški’ projekti koje u ovom trenutku prate u domaćem energetskom, okolišnom i građevinskom sektoru. Štedljivija rasvjeta, vjetro i bioplinske elektrane ili nešto treće? Manje je bitno od spoznaje da o danas učinjenom ovise i budući rezultati.

Anto Vukoje, načelnik općine Darda:

Zbog radnih mjesta, ovakav projekt je od iznimne važnosti za općinu Darda i za cijelu Baranju

Izvor: Glas Slavonije

Website Apps