Za promet, kao temelj europskog gospodarstva u periodu od 2014 do 2020 “rezervirano” je iz europskog proračuna čak 26 milijardi eura. Upravo nova infrastrukturalna politika osnovna je pretpostavka za razvoj EU . Bez kvalitetnih prometni veza razvoj i napredak Unije dovodi se u pitanje, te će “paket” od 26 milijardi eura biti rezerviran za projekte koji imaju vrijednost za EU. Europska komisija kreće u reformu infrastrukturalne politike kojom želi sa devet osnovnih koridora umrežiti ceste,željeznice,zračne luke i kanale u jedinstvenu prometnu mrežu TEN-T kojom se organizira potpuna prometna pokrivenost EU.
Na novoj karti prioriteta prometnih koridora Hrvatska je sasvim izostavljena, te je ponovno , po tko zna koji put Baranja “izvukla” najslabiju kartu. Da pojasnim ; dosadašnjom politika izgradnje auto cesta u Hrvatskoj, naglasak je usmjeren na područje sjeverozapadne Hrvatske D- 1 ,područje Istre D-8 ,D -21, kao i završetak planiranih dijelova Jadranske magistraleD-8
Izgradnja i dovršetak državne ceste D-7 8 (Duboševica,Beli Manastir,Osijek,Đakovo,Sl.Šamac) kao dio prometnog koridora 5 C vezana je uz ulazak Hrvatske u EU i korištenje novca iz europskog proračuna.Činjenicom da koridor 5 -C toliko bitan za Baranju vodi prema BiH koja nije članica EU ,taj pravac, za sada sasvim gubi značenje za EU te nastavno na to , Baranja i dalje ostaje prometno izolirana, što izuzetno smanjuje potencijalni interes investitora za pokretanje bilo kakovih gospodarskih aktivnosti na ovom području upravo radi te činjenice. 
Vlada RH trebala bi ozbiljno razmotriti poziciju istoka zemlje, posebice Baranje, budući da ovakova politika onemogućava ne samo napredak i boljitak , već ozbiljno dovodi u pitanje i osnove preživljavanje gospodarstva a time i žitelja čitave regije.