OBNOVA HRVATSKOG SELA

27. siječnja 2014.

Može li se hrvatskoj poljoprivredi pomoći da iziđe iz gliba u kojem se već dugo nalazi – odgovor će pokušati dati članovi još jedne udruge, među njih petstotinjak, Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske, koja je pod nazivom Život, u nazočnosti 70-ak zainteresiranih vlasnika OPG-ova u subotu osnovana u Velikoj Kopanici. Nastala suradnjom poljoprivrednika i akademske zajednice, na konceptu skupine Živo selo, kao temeljni interes ističe obnovu hrvatskog sela koja će se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji gospodarskog rasta, ali i kao jamcu brige za očuvanje okoliša, razvoja ruralne infrastrukture, prostorne sigurnosti te očuvanja tradicijskog identiteta ljudi i krajolika na hrvatskim prostorima. Interes za sudjelovanje na osnivačkoj skupštini je, prema riječima članice Inicijativnog odbora Ružice Vukovac, bio mnogo veći:spomenik

– Iz Splita, Istre, s otoka ljudi su tražili odgodu zbog loših vremenskih prilika. Ali vremena nema. Okupili smo kritičnu masu za registraciju i na nama je sada da radimo, da učlanjujemo nove ljude, da animiramo ne samo predstavnike OPG-ova nego i svih institucija koje su odgovorne za katastrofalno stanje u poljoprivredi.

– Ono što smo do sada radili nismo radili dobro, zato moramo raditi drugačije – riječi su glavnog stratega predstavljene platforme i predsjednika već dokazane udruge Život i selo Miroslava Kovača, koja se temelji na 13 teza – s prijedlozima rješenja o tome kako poljoprivreda može utjecati na gospodarstvo.

– Bit platforme, koja je rasla prošlih 15 godina, jest da ona bude ugniježđena u OPG-u, da naša zajednica prepozna OPG kao prirodnog proizvođača hrane, kao uzgajivača…, jer Hrvatska je sada prehrambeno ovisna zemlja. Izgubili smo 27 milijardi dolara samo na uvozu hrane (koliko stoje sve autoceste), a mogli smo je sami proizvesti – kaže Kovač držeći da su problemi ipak rješivi. No za to je potreban dijalog i konsenzus svih.

Porastom uvoza hrane, dokazano, pada broj OPG-ova – posljednjih 12 godina nestala su 4 od 5 OPG-ova. Rezultat je to i naslijeđenog sustava doktrine “velikog skoka” – favoriziranje velikih sustava. Zbog toga je prioritet nove udruge kontrola uvoza i pomoć malim proizvođačima kroz stabiliziranje tržišta.

– Potrebne su isplate u roku u cijelom lancu – tako će svi biti likvidniji, više poticaja malima i srednje velikima (da se diferenciraju potpore pravilnicima), potpora lokalnoj proizvodnji, zabrana klanja pomlatka, povoljni krediti na dulji rok, jačanje domaćeg uzgoja (rasadnici, sjemenarstvo), partnerstvo između države i privatnog poduzetništva, obrazovanje mladih u novom smjeru (za male, a ne velike sustave), novi porezni sustav… – nabraja Kovač temelje budućeg djelovanja nove udruge, čija je uloga osvijestiti ljude o problemu, a to nije samo pitanje sela, proizvodnje hrane, nego i sekundarnih i tercijarnih industrija – prerađivača, usluga…, koji ovise o proizvodnji hrane.

No hoće li u tome uspjeti i hoće li seljaci shvatiti da je ovo možda zadnji pokušaj da se ujedine i dobiju novac Europske unije nije lako povjerovati jer su već i pri izboru predsjednika (volontera) na osnivačkoj skupštini pokazali manjak jedinstva. Većinom glasova na mjesto predsjednika udruge Život izabran je Antun Laslo, a dopredsjednici su Nikola Pajek i Zvonko Pipić.

Stočar i ratar Ivan Klasnić iz Kobaša učlanio se u udrugu Život jer smatra da se samo zajedno seljaci mogu izboriti za bolje uvjete. No na samom početku je, kaže, razočaran.

– Očekivao sam da će za predsjednika biti izabran neki mladi poljoprivrednik s rezultatima, a ne čovjek koji je već “potrošen” i koji se mnogima do sada zamjerio. Tako na osnivačku skupštinu nije došao ni predsjednik krovne udruge poljoprivrednika Matija Brlošić – kaže Klasnić.

Marija RADOŠEVIĆ
Website Apps