Pravoslavni vjernici, koji se ravnaju prema Julijanskom kalendaru danas slave Božić. Božić je najradosniji blagdan u nizu od 12 Gospodnjih i Bogorodičinih blagdana.

Najvažniji dio božićnog rituala jeste paljenje badnjaka, cerove ili hrastove grane, u znak sjećanja na vatru koju su, po narodnom predanju, vitlejemski pastiri založili da bi ogrijali novorođenče Isusa Hrista i njegovu majku. Na Badnji dan, u osvit zore, domaćin kuće odlazi u šumu da posiječe badnjak (riječ je nastala od staroslovenskog glagola “bdeti”, što znači da je Badnji dan posvećen očekivanju rođenja Hristovog).

Za to vreme domaćica mijesi česnicu, a kada padne veče, u kuću se unosi slama koja se prostire po sobi uz uzvike nalik kokodakanju, a djeca to prate oglašavajući se kao pilići i bacaju orahe po slami. Prema narodnom vjerovanju, slama se unosi zato što se Isus rodio na slami u jaslama.

Zatim domaćin unosi badnjak u kuću uz slijedeće riječi: Dobro veče i srećno vam Badnje veče!”, na šta mu ukućani odgovaraju: “Sve vam srećno i čestito bilo!” i posipaju domaćina žitom. Potom se pali badnjak. Ovaj obred datira iz najdublje prošlosti, a naši preci vjerovali su da štiti porodicu.Nakon toga svi ukućani izgovaraju molitvu, a potom sjedaju oko postavljenog stola.

 

Prvog dana Božića nikome se ne odlazi u posetu. U kuću treba da uđe samo položajnik (polaznik, radovan) koji simbolično dolazi da bi ukućanima donio sreću i blagostanje (u nekim krajevima običaj je da se ovaj zadatak povjeri djeci jer su ona sama po sebi sreća.)

 

Svim vjernicima, koji Božić slave po julijanskom kalendaru, upućujemo čestitke riječima Mir Božji – Hristos se rodi.

Iva Arači /Baranja.hr

Website Apps