U svibnju završava dekada Roma, osmišljena na razini vlada europskih država u kojima je veća zastupljenost pripadnika ove nacionalne manjine, a sve u cilju njihove lakše integracije u društvo. Kako ističe Duško Kostić, član Povjerenstva za praćenje nacionalne strategije Roma u Hrvatskoj i predsjednik belomanastirske Udruge romskog prijateljstva Luna, dobre volje za nastavak dekade nije bilo, a rezultatima postignutim tijekom proteklih deset godina nije zadovoljan.
– Najviše je odrađeno na obrazovanju Roma, ali se i na tom polju moglo odraditi znatno više. Tijekom dekade, primjerice, nije zaposlen ni jedan Rom, osim nekoliko makedonskih studenata koji su školu završili u Mađarskoj i tamo, zbog pogodnosti, ostali raditi u nekim institucijama koje se bave Romima. Sagrađeno je 50-ak dvodomki na području Međimurja, međutim, bez potrebnih dozvola. Razlog zašto se najviše ulagalo u Međimurje leži, između ostaloga, i u činjenici što su tamošnji Romi tužili državu. Kada je o Baranji riječ, dobili smo samo dvije dvodomke u Dardi, a izgradnja komunalne infrastrukture u tamošnjem romskom naselju nevezana je uz dekadu – priča Kostić, naglašavajući kako je proteklo desetogodišnje razdoblje zapravo trebalo poslužiti za detektiranje problema čije bi rješavanje trebalo početi tek sada. Upravo stoga apelira za novu dekadu.
– Nastavak dekade na neki je način Nacionalna strategija Roma u RH, no ona nije obvezujuća. Istina je da su u nju uključena pojedina ministarstva, ali se njihovi predstavnici samo pojavljuju na sastancima. Povratnih informacija, drugim riječima sredstava, jednostavo nema – tvrdi Kostić, naglašavajući kako je Romima prošle godine dodijeljeno 260.000 kuna te 70.000 kuna za kulturni amaterizam, s čim se ništa ozbiljnije ne može učiniti. Ističe kako dio problema leži i u činjenici što pojedini romski lideri nisu bili dovoljno spremni za ono što im se ponudilo.
– Zadovoljili su se nekim povlasticima, mobitelima i slično, ne razmišljajući o svom narodu – podvlači Kostić. Ivica Getto