Pored krčkog pršuta, ekstra djevičanskog maslinovog ulja s Cresa, neretvanske mandarine, ogulinskog kiselog zelja/kiselog kupusa Republika Hrvatska dobila je još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu – a to je baranjski kulen.
Proces zaštite naziva „Baranjski kulen“ (ZOZPI) započeo je u kolovozu 2010. godine, kada je Udruga proizvođača baranjskog kulena podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Baranjski kulen“. Ministarstvo poljoprivrede rješenje o registraciji donijelo je u srpnju 2012., a godinu i pol dana kasnije uputilo je zahtjev Europskoj komisiji za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Baranjski kulen“ na razini Europske unije i sada je, nakon procedure ovaj baranjski proizvod upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Kako je priopćeno iz resornog ministarstva, zaštita proizvoda „Baranjski kulen“ temelji se na njegovom ugledu. Njegova proizvodnja obuhvaća područje Baranje koju administrativno čini grad Beli Manastir i općine Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac. „Baranjski kulen” je fermentirana trajna kobasica, proizvod od usitnjenog svinjskog mesa, začinjenog mljevenom paprikom i bijelim lukom te paprom, napunjen u svinjsko slijepo crijevo (caekum) ili „katicu“. Ovalna je oblika i čvrste konzistencije, oblik je određen ovitkom koji je u potpunosti ispunjen smjesom. Težina gotovog proizvoda iznosi minimalno 0,80 kg. Na presjeku ima karakteristično ujednačen izgled, što se postiže korištenjem uvijek iste granulacije od 8 mm prilikom usitnjavanja mesa u pripravi nadjeva. Dominira miris po dimu, karakterističan za proizvode od mesa koji se podvrgavaju hladnom dimljenju. Okus mu blago je ljut, zbog dodatka mljevene paprike, s karakterističnom aromom dimljenog fermentiranog mesa koju nadopunjuje bijeli luk i papar – opis je proizvoda koji može nositi naziv „Baranjski kulen
Tatjana Mautner