BEZ NJE NEMA NI BEĆARCA, NI TUGOVANJA
Cijena “šljive” kreće se oko 30 kuna
ĐAKOVO – Iako su euroskeptici naciju uoči njezina ulaska u EU plašili najavama da će joj biti zabranjeno pečenje rakije po dvorištima, što je aktualno upravo ovih dana, a što je u Slavoniji tradicija i gazdinski ponos, ta se “strašenja” nisu ostvarila pa “veseli stroj” i dalje radi, no, istina, sada po taktu Zakona o trošarinama. Teren se lako ne prilagođava ni ovoj novosti pa mnogi i dalje izbjegavaju “porez na rakiju”, kako Slavonac u gorkoj šali skupno naziva obvezu registracije kotla i proizvodnje te plaćanje paušala i trošarina za rakiju proizvedenu za vlastite potrebe. Jer, u suprotnom, slijede nemale kazne. Ipak, u Carinskoj upravi ističu da je od ulaska RH u EU do danas broj registriranih malih proizvođača jakih alkoholnih pića (JAP), prema podacima kojima raspolaže njezin Sektor za trošarine i posebne poreze, povećan za gotovo 20.000. Prema podacima Carinske uprave, u njezina su četiri carinska ureda (CU) – Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, 43.253 mala proizvođača JAP-a, a čak trećina je s područja Slavonije, tj. pri CU Osijek – njih više od 17 000. A kako i ne bi kada je Slavonac rakiju, šljivu, opjevao u gotovo svakom bećarcu; bez nje se ovdje ni ne slavi, ni ne tuguje… Osječkom uredu Carinske uprave “pušu za vratom” svi ostali – CU Zagreb, Split i Rijeka, pri čijem je uredu registrirano čak pet puta manje malih proizvođača JAP-a od osječkog – njih oko 3800.
A mali proizvođač JAP-a je onaj koji rakiju proizvodi za vlastite potrebe, potrebe članova kućanstva. Sam obračunava i plaća trošarinu na alkohol ne čekajući nikakve uplatnice i formulare iz carinskog ureda. Trošarina se obračunava ovisno o obujmu prijavljenog kotla. Bez obzira na to bio on u vlasništvu ili iznajmljen, a obujma je do 100 litara, obračunava se i plaća trošarina kao godišnji paušal od 100, a za kotao veći od 100 litara 200 kuna. U iznos godišnjeg paušala uključena je neoporeziva količina JAP-a od 20 litara čistog alkohola (č.a.) po kućanstvu. Primjerice, 50 je to litara rakije od 16 gradi ili 40 posto alkohola. Ispeče li se veća količina, tada se uz ranije obračunati godišnji paušal, samo na razliku iznad 20 litara č.a. dodatno obračunava i plaća puni iznos trošarine od 53 kn/l č.a.
Prema podacima Carinske uprave, kao vlasnici kotla u RH registriralo se 32 416 osoba, od čega se na CU Osijek odnosi njih 13.059; neznatno veći broj ih je pri CU Zagreb. No zato Carinski ured Osijek vodi kada se tom broju pridoda broj korisnika kotla – njih približno 4200, što je gotovo polovica njihova ukupnog broja za cijelu Hrvatsku – oko 10.800. “Najrakijskija” regija, Slavonija, i ovdje je potukla ostale krajeve RH – pri CU Zagreb registrirano je upola manje korisnika kotla u odnosu na CU Osijek, dok je njihov broj pri CU Rijeka čak tri puta manji od onog iz Slavonije. Kotlova obujma do 100 litara, navode u Carinskoj upravi, ukupno je 35 779, od čega ih je najviše pri CU Osijek – više od 15.000, što je ponovno trećina, a kotlova obujma većeg od 100 litara ukupno je 7410, od čega se na Slavoniju odnosi njih 1879, znači opet nešto manje od trećine. Nema dvojbe, vrijeme kada je unajmljivač kotla njegovu vlasniku za nj plaćao “ušur” – litru rakije po svakom ispečenom kazanu, a državi ništa – prošlo.
Zakon nadalje nalaže da se svi, bez obzira na to bili vlasnici ili unajmljivači kotla, moraju registrirati, a sve poslove oko registracije i naplate trošarina vodi Carinska uprava. Svi vlasnici kotlova i oni što peku rakiju najkasnije osam dana prije početka pečenja moraju se prijaviti nadležnom CU i registrirati se kao mali proizvođači JAP-a. Prijava u Registar malih proizvođača obavlja se samo jednom i vrijedi sve godine, dok se ne napravi odjava. Tek upisom u Registar proizvođač može početi pečenje. On do 20. siječnja sljedeće godine Carini na odgovarajućem obrascu mora podnijeti izvješće o ukupno proizvedenoj količini JAP-a, litrama proizvedenog č.a. Nadalje, do 31. siječnja sljedeće godine mora za svu proizvedenu rakiju u prethodnoj godini u proračun RH uplatiti trošarinu. A država je na to ime dosad uprihodila nemali iznos; u Carinskoj upravi ističu da je na ime paušala i trošarina u 2014. uplaćeno više od 5,05 milijuna kuna! Iznos je to sasvim dovoljan za gradnju jedne (manje) škole…
Izvor:Glas Slavonije/ Suzana Župan