SUHOMRAZICA ZABIJELILA NJIVE
ĐAKOVO/BELI MANASTIR – Đakovština se jučer probudila na minus osam stupnjeva – a upravo je takvo vrijeme ono čega se u nedavnom razgovoru za naše novine pribojavao predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.
“Voda je na njivama, u nekim dijelovima Slavonije palo je više kiše, negdje manje, imamo i različita tla, na nekima se voda zadržava, a na nekima ne. Problem je tamo gdje se voda zadržava, i ove, kako ih nazivamo, golomrazice, sigurno će štetiti jesenskim usjevima. Dolazi do izmrzavanja, pogotovo slabijih biljki. Led ih diže u zrak, čupa korijenje i one će se nakon toga dobrim dijelom prorijediti”, kaže Brlošić. Dodaje kako nije riječ o velikim postocima, ali će zasigurno biti, kaže, malih oaza prorijeđenih sklopova, a mjestimice neće ni biti kultura. “Nastavi li se ovakvo vrijeme, moglo bi biti i gore. Biljke na većim površinama nisu dobile odgovarajuću prihranu u jesen što se tiče mineralnih gnojiva, pa su u slabijoj kondiciji”, dodaje. “Na nama je da na iskustvu i poznavanju poljoprivredne proizvodnje pokušamo odgovoriti na sve vremenske neprilike s kojima se susrećemo. U dobrom se dijelu znanjem, načinom obrade zemljišta može doskočiti vremenskim uvjetima, izuzev ako dođu ekstremi. Njima ne može parirati nitko”, zaključuje Brlošić.
Niske temperature ne zabrinjavaju baranjske poljoprivrednike. “Sigurno je da bi dobro došao snježni pokrivač, ali posijane sorte izdržavaju prilično niske temperature, čak i do -18 Celzijevih stupnjeva, pa vjerujem da problema neće biti”, stava je Petar Pranjić, predsjednik udruge Baranjska brazda. Priželjkuje čak i nešto duže razdoblje niskih temperatura, jer one ne odgovaraju nametnicima. “Svi se sjećamo proteklih godina, kada su poljski miševi – voluharice, masovno uništavali posijane kulture”, prisjeća se Pranjić, naglašavajući kako će ih temperaturni minusi prorijediti. Usjevi su, kaže, u dobrom stanju, posebice oni posijani nešto kasnije. Zbog dobre propusnosti većine oranica u Baranji nema problema sa zaostalom vodom, a dobru žetvu obećava i kvalitetno sjeme. “Zadovoljni smo što je tavanuša gotovo potpuno iskorijenjena”, kaže Pranjić.
Izvor:Glas Slavonije/M.M./I.G.