Gospodarski subjekti s područja Belog Manastira i prigradskih naselja Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina više neće morati plaćati porez na javne površine, odlučeno je, na prijedlog gradonačelnika Tomislava Roba, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Do sada su, naime, ugostitelji, trgovci i ostali korisnici javnih površina u prvoj gradskoj zoni plaćali mjesečno 20 kuna po četvornom metru za kioske, 16 kuna mjesečno po četvornom metru za ljetne terase i slično.

– Grad Beli Manastir trudi se na razne načine pomoći gospodarskim subjektima, a jedan od njih je rasterećenje od jednog dijela poreznih nameta, poput plaćanja poreza na javne površine – istaknuo je Rob, podsjećajući kako su porez plaćali bez obzira na činjenicu što su gospodarski subjekti plaćali i zakup tih istih površina na temelju ugovora o zakupu javne površine odnosno rješenja o odobravanju korištenja javne površine, što smatra dvostrukom naplatom pružanja gradske usluge. Dodao je kako su ovom odlukom poduzetnicima smanjili namete, a oni će time pridonijeti poboljšanju gospodarskog razvoja na području Grada Belog Manastira.

U sklopu iste točke dnevnog reda izmijenjena je još jedna odluka o plaćanju gradskih poreza. Riječ je o porezima na kuće za odmor. Nakon što je na rješenje o razrezu ovoga poreza za 2017. godinu stigao velik broj pritužbi, gradski su oci odlučili na terenu provjeriti o čemu se radi.

– Na rješenje je stiglo čak 87 žalbi naših sugrađana. Ispostavilo se kako je više od 50 posto njih pisano zato što se ne radi o klasičnim kućama za odmor, već o vinogradarskim i voćarskim kućama postavljenim radi obavljanja poljoprivrednih djelatnosti na toj čestici ili se bar dio utvrđene kvadrature objekta odnosi na gospodarske svrhe – objašnjava Rob, ističući kako će u buduće od poreza biti oslobođeni vlasnici vinogradarskih i voćarskih kuća, odnosno dijela prostora koji služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Sukladno Službenom glasniku Grada Belog Manastira, porez na kuće za odmor iznosi 10 kuna po četvornom metru korisne površine godišnje.

Ivica GETTO
Previous Post
«
Website Apps