Jučer je u Ulici zaboravljenog vremena (u karanačkoj Baranjskoj kući) počela 9. Akademija blata, koju organizira Udruga čuvara starih zanata. Akademija će trajati do subote, a bit će organiziran niz edukativno-zabavnih enogastrosadržaja. Cijela priča bit će začinjena atmosferom prošlih vremena, kada su kuće građene od nabijače, kada se u trgovinu rijetko išlo, a ljudi živjeli od onoga što su sami proizveli. I mjesto radnje, Ulica zaboravljenog vremena, koja je vjerni prikaz dijela nekadašnjeg načina života, cijelom događaju daje dodatni ugođaj.
blatom Oživljavanje starih zanata, izrada ćerpiča (cigla od blata), edukacija svih zainteresiranih polaznika i slično osnovne su teme svih dosadašnjih akademija. I s ovogodišnjom nastavljamo ‘‘sljubljivanje duše sa zemljom‘‘ – kaže Vladimir Škrobo-Bajo, idejni tvorac Akademije, naglašavajući kako su sve dosadašnje imale teme vezane uz učenje o životu na selu, što se, na neki način, može reći i za najnoviju. Jučer je Akademija počela izradom ćerpiča i radionicom keramike koju vodi keramičarka Natalija Bartoš Vukić iz vinkovačkog Ateliera Cepetić. Izbor je pao na izradu keramičkih posuda za posluživanje – puževa. Besplatne radionice, u trajanju od 9 do 13 sati, bit će u utorak, srijedu i četvrtak, a u planu je još renoviranje stare fasade i zemljanog poda. Polaznici će izrađivati i peć za dimljenje namirnica, peć za topljenje čvaraka te slične zemljane “uratke”. Svakoga dana sve će završiti kuhanjem na otvorenoj vatri, a polaznici i posjetitelji imat će prigodu, između ostalog, kušati sataraš, čvarke, grah u zemljanom loncu…, te, kada bude izrađena peć za dimljenje, dimljenu ribu i sir.
Kroz Akademiju je dosadašnjih godina prošlo nekoliko stotina polaznika (od kojih su se neki i vraćali), a svi su na kraju dobili diplomu. Najznačajnija je izrada ćerpiča.
– Dosad ih je izrađeno približno 17.000. Od jednog dijela izgrađeni su recepcija i apartmani u smještajnim kapacitetima Kod Baje, poslužili su i tadašnjoj studentici pete godine kiparstva zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, Katiji Bušlje iz Dubrovnika, koja je od njih na karanačkoj poljani sagradila tri afričke kućice kao diplomski rad o temi sigurnost doma, a 2000 ih je završilo u Zagrebu na bejzbol-igralištu – prisjeća se Bajo dodajući kako je materijal potreban za izradu ćerpiča poslužio i za izradu mnogo čergaških odnosno krušnih peći, te vučedolske kuće u vukovarskom muzeju.