Uskrsni običaji u Baranji dio su bogate kulturne baštine ovoga kraja. Pisanice, blagoslov hrane i tradicionalno polijevanje na Uskrsni ponedjeljak i danas su važan dio uskrsnog vremena u baranjskim obiteljima i selima.
U Baranji Uskrs nije samo najveći kršćanski blagdan, nego i vrijeme kada posebno dolaze do izražaja obiteljsko zajedništvo, tradicija i običaji koji se prenose s generacije na generaciju. Uskrsni dani ovdje se i danas obilježavaju spojem vjerske svečanosti i narodnih običaja koji čine važan dio identiteta ovoga kraja.
Pripreme za Uskrs započinju tijekom Velikoga tjedna, kada se uređuju domovi, priprema blagdanski stol i njeguje ozračje mira, molitve i iščekivanja. Na Veliku subotu u mnogim se obiteljima priprema hrana za blagoslov, a na uskrsnom stolu najčešće se nalaze kuhana jaja, šunka, mladi luk, rotkvice i domaći kruh.
Posebno mjesto u baranjskim uskrsnim običajima imaju pisanice, koje se u ovom kraju često nazivaju i šarana jaja. Njihovo ukrašavanje nekada je bilo pravi obiteljski ritual. Jaja su se bojila prirodnim bojama, najčešće od ljuske luka, a ukrašavala su se voskom, biljkama i tradicijskim motivima. Takve pisanice nisu bile samo ukras, nego i simbol novoga života, proljeća i nade.
Jedan od najpoznatijih uskrsnih običaja u Baranji vezan je uz Uskrsni ponedjeljak, osobito u mjestima poput Suze i Zmajevca. Riječ je o običaju polijevanja djevojaka vodom, koji se i danas čuva kao dio lokalne tradicije. Nekada je taj običaj imao simboliku zdravlja, svježine i plodnosti, a danas predstavlja i prepoznatljiv dio kulturne baštine Baranje.
U vremenu brzih promjena upravo ovakvi običaji podsjećaju koliko je važno čuvati vlastite korijene. Uskrs u Baranji zato nije samo blagdan, nego i živa priča o identitetu, baštini i zajedništvu.